tag:blogger.com,1999:blog-71098541915402472202024-03-14T10:45:06.091+01:00BruDjuZOtvoreni projekat profesionalnog iskustva jednog programera.Anonymoushttp://www.blogger.com/profile/15119939109426133470noreply@blogger.comBlogger40125tag:blogger.com,1999:blog-7109854191540247220.post-25448243145455184872013-07-19T23:06:00.000+02:002013-07-22T15:11:20.581+02:00mySQL: Korekcija UTF8 znakova pri uvozu MS Excel artikala u OpenCart<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
Besplatni <a href="http://www.opencart.com/index.php?route=extension/extension/info&extension_id=17" target="_blank">modul za masovni unos artikala putem MS Excel dadoteke</a> u OpenCart CMS sistem definitivno, u free varijanti, nije multilanguage. Zbog toga vam neka naša slova, iako pravilno unešena u MS Excel, neće biti ispravno uvežena u mySQL bazu podataka. Takođe postoji i problem sa snimanjem MS Excela u UTF8 formatu.<br />
<br />
Rešenje je u SQL Update naredbi za korekciju slovnih grešaka na samom mySQL serveru:<br />
<br />
<blockquote class="tr_bq">
<span style="font-size: x-small;">UPDATE oc_product_description SET name = REPLACE(name,'</span><span style="font-size: x-small;"><span style="font-size: x-small;">andScarontackazarez</span>','Š');</span><br />
<span style="font-size: x-small;">UPDATE oc_product_description SET name = REPLACE(name,'andscarontackazarez','š');</span><br />
<span style="font-size: x-small;">UPDATE oc_category_description SET name = REPLACE(name,'</span><span style="font-size: x-small;"><span style="font-size: x-small;">andScarontackazarez</span>','Š');</span><br />
<span style="font-size: x-small;">UPDATE oc_category_description SET name = REPLACE(name,'</span><span style="font-size: x-small;"><span style="font-size: x-small;">andscarontackazarez</span>','š')</span></blockquote>
<br />
Time se rešava i problem pretrage sa našim slovima na samom OpenCart sajtu.</div>
Anonymoushttp://www.blogger.com/profile/15119939109426133470noreply@blogger.com0Novi Sad, Serbia45.262231 19.85185799999999345.172834 19.690496499999991 45.351628 20.013219499999995tag:blogger.com,1999:blog-7109854191540247220.post-69857233877739424482013-05-06T16:35:00.000+02:002013-05-06T16:35:18.836+02:00OpenCart MS Excel tabela polja za uvoz/izvoz kategorija i proizvoda<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<br />
<b>Categories - Kategorije</b><br />
<br />
Category_id <span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>– jedinstveni identifikacioni broj kategorije<br />
Parent_id <span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>– identifikacioni broj kategorije kojoj pripada<br />
Name <span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>– naziv kategorije<br />
Sort_order <span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>– redni broj pojavljivanja kategorije, podrazumevana je 0, koja je ispred svih, u okviru svih ili jedne kategorije<br />
Image_name <span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>– putanja do slike, koja ilustruje kategoriju<br />
Date_added <span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>– datum postavljanja kategorije u formatu gggg-mm-dd hh:mm:ss<br />
Date_modified <span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>– datum modifikovanja kategorije u formatu gggg-mm-dd hh:mm:ss<br />
Language_id <span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>– 1 za podrazumevani engleski ili oznaka dodatnog jezika<br />
Seo_keyword <span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>– kljucne reci za pretrazivace<br />
Description <span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>– opis kategorije<br />
Meta_description – kratak i jasan opis kategorije za pretrazivace (google i sl.)<br />
Meta_keywords <span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>– kljucne reci za pretrazivace (google i sl.)<br />
Store_ids <span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>– podrazumevano ‘0’, ne menjati, ako nema dodatnih prodavnica<br />
Status enabled <span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>– oznaka za prikaz/skrivanje kategorije, true = prikaz, false = sakriveno<br />
<br />
<br />
<b>Products - Proizvodi</b><br />
<br />
Product_id <span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>– jedinstveni identifikacioni broj proizvoda<br />
Name <span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>– naziv proizvoda<br />
Categories <span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>– identifikacioni brojevi kategorija, kojima pripada, odvojene zarezom (npr. 1, 101, 10101)<br />
Sku <span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>– Barcode proizvoda<br />
Location <span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>– lokacija proizvoda (npr. Novi Sad, Srbija)<br />
Quantity <span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>– broj, kolicina proizvoda na lageru<br />
Model <span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>– broj modela proizvoda<br />
Manufacturer <span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>– naziv proizvodjaca, moze biti samo jedan, za mogucu selekciju proizvoda po njemu<br />
Image_name <span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>– putanja do slike, koja ilustruje proizvod<br />
Requires shipping – postaviti na 'yes', osim ako se proizvod ne downloaduje<br />
Price <span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>– cena proizvoda (bez poreza)<br />
Date_added <span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>– datum postavljanja proizvoda u formatu gggg-mm-dd hh:mm:ss<br />
Date_modified <span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>– datum modifikovanja proizvoda u formatu gggg-mm-dd hh:mm:ss<br />
Date_available <span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>– datum raspolozivosti proizvoda u formatu gggg-mm-dd hh:mm:ss<br />
Weight <span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>– tezina, potrebna ukoliko je potrebno slanje postom, u kilogramima (npr. 250g = 0.25)<br />
Unit <span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>– ostaviti na ‘kg’<br />
Length <span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>– duzina proizvoda<br />
Width <span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>– sirina proizvoda<br />
Height <span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>– visina proizvoda<br />
Length unit <span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>– ostaviti na ‘cm’<br />
Status enabled <span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>– oznaka za prikaz/skrivanje proizvoda, true = prikaz, false = sakriveno<br />
Tax_class_id <span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>– ostaviti na ‘9’ (GST)<br />
Viewed <span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>– broj vidjenja proizvoda na sajtu (ostaviti prazno)<br />
Language_id <span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>– 1 za podrazumevani engleski ili oznaka dodatnog jezika<br />
Seo_keyword <span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>– kljucne reci za pretrazivace<br />
Description <span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>– opis proizvoda u HTML formatu<br />
Meta_description – kratak i jasan opis proizvoda za pretrazivace (google i sl.)<br />
Meta_keywords <span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>– kljucne reci za pretrazivace (google i sl.)<br />
Additional images – putanje do dodatnih slika, koje ilustruju proizvod, odvojene zarezima, bez razmaka, u formatu data/folder/slika<br />
Stock_status_id – identifikacioni broj stanja na lageru, postaviti na ‘5’ za ‘nema na lageru’)<br />
Store_ids <span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>– podrazumevano ‘0’, ne menjati, ako nema dodatnih prodavnica<br />
Related_ids <span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>– identifikacioni brojevi srodnih proizvoda<br />
Tags <span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>– nazivi oznaka, odvojenih zarezima, kojom se grupisu proizvodi, za mogucu selekciju po njemu, na dnu stranice proizvoda<br />
Sort_order <span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>– redni broj pojavljivanja proizvoda, podrazumevana je 0, koja je ispred svih, u okviru svih ili jedne kategorije<br />
Subtract <span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>– oznaka, da li porudzbina proizvoda skida proizvod sa stanja lagera<br />
Minimum <span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>– minimalna kolicina proizvoda za narudzbu<br />
Cost <span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>– cena proizvoda<br />
<br />
<b>Options - Opcije</b><br />
<br />
Dodatne opcije za neke proizvode (npr. za majicu S,M,X,XL,XXL i sl.)<br />
<br />
Product_id <span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>– jedinstveni identifikacioni broj proizvoda, kojoj pripadaju dodatne opcije<br />
Language_id <span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>– 1 za podrazumevani engleski ili oznaka dodatnog jezika<br />
Option <span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>– naziv opcije proizvoda (npr. velicina)<br />
Option_value <span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>– naziv vrednosti opcije proizvoda (npr. S, M, L i sl.)<br />
Quantity <span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>– kolicina opcije na lageru (moze biti i prazno, ako ne treba evidencija kolicina na lageru)<br />
Subtract <span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>– oznaka, da li porudzbina opcije proizvoda skida proizvod sa stanja lagera<br />
Price <span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>– iznos razlike u ceni u odnosu na osnovni proizvod<br />
Prefix <span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>– postaviti na ‘+’ ili ‘-‘ , za dodavanje ili oduzimanje iznosa razlike u ceni, na osnovnu cenu<br />
Sort_order <span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>– redni broj pojavljivanja opcije proizvoda, podrazumevana je 0, koja je ispred svih, u okviru svih ili jedne kategorije<br />
<br />
<br />
<b>Specials - Akcije</b><br />
<br />
Product_id <span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>– jedinstveni identifikacioni broj proizvoda, kojoj pripada akcija<br />
Customer_group <span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>– naziv grupe kupaca, veleprodaje ili neke druge klasifikacije za akciju<br />
Priority <span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>– prioritet akcije<br />
Price <span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>– akcijska cena proizvoda<br />
Date_start <span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>– startni datum akcije, u formatu – yyyy/mm/dd<br />
Date_end <span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>– zavrsni datum akcije, u formatu – yyyy/mm/dd<br />
<br />
<br />
<b>Discounts - Popusti</b><br />
<br />
Product_id <span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>– jedinstveni identifikacioni broj proizvoda, kojoj pripada popust<br />
Customer_group <span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>– naziv grupe kupaca, veleprodaje ili neke druge klasifikacije za akciju<br />
Quantity <span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>– kolicina proizvoda koja moze biti narucena do kraja zaliha (moze biti i prazno)<br />
Priority <span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>– prioritet popusta<br />
Price <span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>– cena proizvoda sa popustom<br />
Date_start <span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>– startni datum popusta, u formatu – yyyy/mm/dd<br />
Date_end <span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>– zavrsni datum popusta, u formatu – yyyy/mm/dd</div>
Anonymoushttp://www.blogger.com/profile/15119939109426133470noreply@blogger.com0Novi Sad, Serbia45.262231 19.85185799999999345.172834 19.690496499999991 45.351628 20.013219499999995tag:blogger.com,1999:blog-7109854191540247220.post-59582811643695238182013-03-02T21:41:00.000+01:002018-02-19T15:08:09.077+01:00A koliko sam ih imao do sad ...<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://mowned.com/softlabpro" target="_blank"><img border="0" src="http://mowned.com/sig/UPDATESIG-softlabpro.smart.jpg?24" data-original-height="97" data-original-width="686" height="45" width="320" /></a></div>
<br /></div>
Anonymoushttp://www.blogger.com/profile/15119939109426133470noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7109854191540247220.post-70083145276315730182012-08-30T18:17:00.001+02:002012-08-30T18:17:29.668+02:00Lazarus 1.0 izdanje rasploživo za preuzimanje<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
Lazarus timu je drago najaviti izlazak:<br /> <br /><b> Lazarus 1.0</b><br /> <br />U ovom važnom trenutku tim bih se zahvalio svim prošlim i sadašnjim ljudima, koji su bili uključeni da stignemo do ovde.<br /><br />* Hvala takođe FPC timu za pružanje prevodioca koji čini da je sve ovo moguće.<br /><br />* Posebne zahvale idu od osnivača projekta koji je započeo Lazarus pre više od deset godina u 1999: Cliff Baeseman, Shane Miller i Michael A. Hess.<br /><br />* Istorija programera uključenih može se naći na http://wiki.lazarus.freepascal.org/History. A popis mnogih saradnika dolazi s distribucijom.<br /><br /><b>Izdanje je dostupno za preuzimanje na stranici SourceForge :</b><br /><br /><a href="http://sourceforge.net/projects/lazarus/files/">http://sourceforge.net/projects/lazarus/files/</a><br /><br />Odaberite svoj CPU, OS, distro, a zatim i "Lazar 1,0" folder.<br /><br /><b>Minimalni zahtevi:</b><br /><br />Windows: 98, 2k, XP, Vista, 7, 32 ili 64bit<br /><br />FreeBSD / Linux: gtk 2.8 ili qt4.5, 32 ili 64bit<br /><br />Mac OS X: 10,4, LCL samo 32bit, non LCL aplikacije mogu biti 64bit<br /><br />Ovo izdanje je izgrađeno sa FPC 2.6.0 (bivše izdanje 0.9.30.4 je sagrađeno uz to takođe).<br /><br /><b>Svn oznaka</b><br /><br /><a href="http://svn.freepascal.org/svn/lazarus/tags/lazarus_1_0">http://svn.freepascal.org/svn/lazarus/tags/lazarus_1_0</a><br /><br /><b>Popis promena:</b><br /><br /><a href="http://wiki.lazarus.freepascal.org/Lazarus_1.0_release_notes">http://wiki.lazarus.freepascal.org/Lazarus_1.0_release_notes</a><br /><br />Za ljude koji su blokirani od strane SF, Lazar izdanja iz SourceForge ogledala na:<br /><br /><b><a href="ftp://freepascal.dfmk.hu/pub/lazarus/releases/">ftp://freepascal.dfmk.hu/pub/lazarus/releases/</a></b> i kasnije na (nakon nekog vremena za sinhronizaciju)<br /><a href="http://michael-ep3.physik.uni-halle.de/Lazarus/releases/">http://michael-ep3.physik.uni-halle.de/Lazarus/releases/</a><br />i<br /><a href="http://mirrors.iwi.me/lazarus/">http://mirrors.iwi.me/lazarus/</a></div>
Anonymoushttp://www.blogger.com/profile/15119939109426133470noreply@blogger.com0Нови Сад, Србија45.262231 19.85185845.172793 19.6939295 45.351669 20.0097865tag:blogger.com,1999:blog-7109854191540247220.post-41750423452820255462012-03-28T14:08:00.000+02:002012-03-28T14:08:29.947+02:00Registracija Google Wallet naloga iz Srbije<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
Ako ste pokušali da registrujete svoj Google Wallet (exCheckout) nalog i odabrali Srbiju kao lokaciju, tada Vam formular neće proći obradu unesenih podataka, prijavljujući pogrešan PTT broj, kakav god da unesete. :-(<br />
<br />
I pre nego što počnete da očajavate kako Srbija opet nije regularno na spisku, otvorite spisak lokacija i odaberite Serbia and Montenegro i ... sve će proraditi kako treba i kreiranje naloga će biti dovršeno, naravno uz uslov tačnosti ostalih podataka. :-)<br />
<br />
Sada, ako ste programer, možete da otvorite nalog na Google Play (exMarket)<br />...<br />
<br />
<br /></div>Anonymoushttp://www.blogger.com/profile/15119939109426133470noreply@blogger.com1Нови Сад, Србија45.25 19.8545.16057 19.6920715 45.33943 20.007928500000002tag:blogger.com,1999:blog-7109854191540247220.post-32850407305447934242012-01-23T09:44:00.001+01:002012-01-23T09:44:45.198+01:00Telenor OneTouch (Alcatel 990) - Link2SD za neupućene<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<a href="http://www.mobilnisvet.com/mobilni/3021/Alcatel/OT-990" target="_blank">Telenor OneTouch</a> (<a href="http://www.alcatelonetouch.com/global-en/products/smartphones/ot-990.html" target="_blank">Alcatel 990</a>) je mobilni telefon odličnih specifikacija. Jedini nedostatak ovog aparata je mala količina raspoložive memorije. Rešenje za ovaj problem je u proceduri obrade operativnog sistema (rootovanje) i memorijske kartice (particionisanje) kako bi se programi i igre snimali na memorijsku karticu, umesto u radnu memoriju. Postoji više programa za ovu tehniku : App2SD, Move2SD i sl...<br />
<br />
<a href="https://market.android.com/details?id=com.buak.Link2SD&feature=search_result#?t=W251bGwsMSwxLDEsImNvbS5idWFrLkxpbmsyU0QiXQ.." target="_blank">Link2SD</a> metoda je najbolja za prebacivanje instalacija na karticu.<br />
<br />
Prvo je potrebno resetovati telefon opcijom : <b>Setting/Privacy/Factory data reset</b>.<br />
Nakon ove opcije telefon će se restartovati i postaviti operativni sistem u početno stanje, kao da ste ga prvi put upalili. <br />
<br />
Zatim ga rootujete sa
<a href="http://shortfuse.org/?page_id=2" target="_blank">SuperOneClickom</a>, pa instalirate <a href="http://android.modaco.com/topic/329772-app-recovery-manager-v036-beta/" target="_blank">Recovery Manager</a>. Sa njim usnimite <a href="http://android.podtwo.com/recovery/recovery-clockwork-4.0.1.5-ot990.img" target="_blank">recovery-clockwork-img</a>, restartujete telefon u ClockWork mod, pa
particionisete karticu (npr. 1 Gb Ext i 32 Mb swap za 2Gb karticu).<br />
<br />
Nakon toga restartujete telefon normalno, instalirate Link2SD, on
prepozna particije i počne svaku novu instalaciju da prebacuje. A možete
i postojeće programe da linkujete...</div>Anonymoushttp://www.blogger.com/profile/15119939109426133470noreply@blogger.com0Нови Сад, Србија45.25 19.8545.16057 19.6920715 45.33943 20.007928500000002tag:blogger.com,1999:blog-7109854191540247220.post-38078922462074367342010-10-19T13:36:00.005+02:002010-10-19T14:15:14.811+02:00Da li je Lazarus spreman za pisanje poslovnih aplikacija ?<a onblur="try {parent.deselectBloggerImageGracefully();} catch(e) {}" href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj4ptQU0stMZPHU3wyYHI7V0PEB3sOLFYld2W9cXuoxtP6DEBjaZM8hTqCcLUOok7B3MKxshqUxs-ns4w-z_v79_S7VY8DHwrFPbKeOOwjmGW7JT7uT15tyb8kCcxwFn61zoMSmWz_acMw/s1600/lazarus_powered.png"><img style="float: left; margin: 0pt 10px 10px 0pt; cursor: pointer; width: 64px; height: 64px;" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj4ptQU0stMZPHU3wyYHI7V0PEB3sOLFYld2W9cXuoxtP6DEBjaZM8hTqCcLUOok7B3MKxshqUxs-ns4w-z_v79_S7VY8DHwrFPbKeOOwjmGW7JT7uT15tyb8kCcxwFn61zoMSmWz_acMw/s320/lazarus_powered.png" alt="" id="BLOGGER_PHOTO_ID_5529720122286901858" border="0" /></a><br />(Ovo je jedno programersko iskustvo iz Blaise Pascal Newsletter, koje dokazuje da je Pascal multiPlatform/multiOS/multiCPU magija moguća, ali u Open Source svetu kroz Lazarus projekat, koje Vam objavljujem u slobodnom prevodu...- op.a.)<br /><br />"Ovaj članak pokazuje ogroman napredak koji je Lazarus napravio zbog predanog rada jezgra razvojnog tima. On pokazuje da je danas Lazarus na mnoge načine u rangu s Delphijem, a u nekoliko ključnih područja i daleko ispred Delphija (32/64 bitni, multi-platforma i multi-OS, omogućava razvoj na mobilnim i ugrađenim sistemima).<br /><br />Naravno, to nije isto kao i Delphi, ali je vrlo jeftino. Lazarus je pristupačan za svakoga i možete da započnete odmah sa realizacijom informatičkih zahteva. Možete stvoriti bilo koji program, koji ste ikada želeli, a broj dostupnih komponenata stalno raste.<br /><br />Dakle, odgovor je DA. Savršeno za komercijalne svrhe!<br /><br />Počeo sam svoj posao 2001. u hrvatskoj firmi, koja se zove Holobit. U to vreme Holobit je bio prilično mala firma, sa nekoliko desetina kupaca. Moj primarni zadatak je bio da set trenutnih C++ poslovnih aplikacija prevedem na Linux i Windows, pomoću Delphi, Kylix i Borland-a CLX tehnologije. Nakon godina, C/C++ kodiranje na Linux OOP je izgledalo vrlo jednostavno i dobro organizovano. Dva meseca kasnije sam zaključio da Borland daje odlične proizvode, i vreme kodiranja je puno kraće nego što je bilo sa C/C++ (gtk+, QT) pomoću vi editora. U svakom slučaju, u roku od 3 meseca naše poslovne aplikacije su pretvorene u CLX i firma je počela prodaju za Linux i Win32. Sve je učinjeno sa Kylix 2 i Delphi 6 (kasnije nadogradili na K3 i D7).<br /><br />Izrada native Linux aplikacija je bila dobra odluka, tako da je broj kupaca počeo ubrzano da raste. Naši klijenti su bili sretni sa mogućnošću izbora između Linux i Windows klijent aplikacija za desktop PC, jer štede novac i stvaraju bolju i sigurniju okolinu. Drugo pitanje pretvaranja, koje je izgledalo prilično komplikovano - u to vreme - bilo je oko baza podataka. Kada sam počeo pretvaranje naših aplikacija, sve od njih su koristile FoxPro. Bio sam jako razočaranim s njim, jer sam tada već koristio PostgreSQL na Linuxu. Pogađate, preselili smo sve naše aplikacije na PostgreSQL.<br /><br />U to vreme nisam znao za ThirdParty komponente, kao što su Zeos itd. .., pa sam napisao svoj PostgreSQL driver, koji se koristio još nekoliko godina. Kasnije, kada sam pronašao Zeos - ugodno iznenađenje - odmah sam ga počeo koristiti. Tako je došla 2004., bilo je glasina da je Kylix ugašen, nema vesti iz Borlanda - samo tišina ...<br /><br />Da, bio je ugašen: sram vas Borland, ne zato što ste stavili Kylix u grob, već zato što ste varali svoje klijente. Tokom godina smo se borili sa Borland proizvodima. U međuvremenu, Kylix se nije mogao pokrenuti na bilo kojoj distribuciji, ako se ona temelji na glibc, većem od 2.4.X. Sve dok nisam video da je neko počeo qt-widgetset u Lazarus projektu, i taj tip je bio Felipe, a i zahvaljujući Den Jean za Qt C bindings (jer bez toga nismo mogli imati Qtwidgetset unutar Lazarusa).<br /><br />Iako sam probao Lazarus samo nekoliko puta pre, nisam bio privučen ranije, jer podržava samo Gtk1 widgetset, koji je izgledao strašno, u poređenju sa Qt2, koji koristi Kylix. Sad sam bio motivisan za preuzimanje Lazarus builda, kako bih saznao za način rada sa Qt. (jer sam već ranije pokušao Gtk). Kao što je spomenuto, rad na Qt widgetset je tek počeo, a rezultat je pokazivao da je potrebno puno poboljšanja, tako to tada nije radilo.<br /><br />Nakon brzog skeniranja Lazarus principa, biblioteke Lazarus komponenti (LCL) i widgetset veze LCL, počeo sam sa korekcijama, sa primarnim ciljem da Qt widgetset proradi. Moje prve zakrpe su zatim poslate Felipeu. Bunio se mojim standardima kodiranja (hej, hej), pa sam promenio moje standarde kodiranja prema Lazarus principima. U svakom slučaju, nakon nekih godinu dana, Qt widgetset je postao upotrebljiv. U međuvremenu, Lazarus programeri su mi odobrili SVN pristup - tako da nema više potrebe da čekam na Felipeovo odobrenje, i drugih da izvrše svoje zakrpe.<br /><br />U isto vreme - poslovni problemi narastaju sa Kylix i Delphi programiranjem i uprava firme je razmatrala o tome da se aplikacije presele kompletno u Javu ili .Net. Kada je uprava donela odluku za tu promenu, brzo sam prigovorio.<br /><br />Nisam bio jako sretan s tim. Ne zbog programa, nego zbog svih ThirdParty komponenata, koje se koriste u našim aplikacijama (ZeosLib, FastReports, TMS mreža, VirtualTrees itd). Rekao sam da ćemo trebati puno vremena i resursa, da se preseli naš kod u Javu ili .Net, a mogući rezultat te operacije nije bio ohrabrujuć. Bio sam uznemiren tom poslovnom odlukom (i već sam imao na umu da promenim posao), tako da sam jednog dana pitao šefa, ako bi se mogli dogovoriti, da mi da neko vreme za razvoj koda koristeći Lazarus. U sledećih nekoliko mjeseci, sam pokazao neke od naših aplikacija koje trče na Qt4.<br /><br />Imao sam u početku trku sa vremenom, morao sam popraviti Qt-LCL i pretvoriti jedan od naših zahteva za LCL (samo mali jedan). To nije bio lak zadatak, jer qt-LCL još nije završen i puno stvari ne radi. Zeos za Lazarus je već postojao, ali za ove jednostavne aplikacije sam morao imati FastReports i TMS grid kontrole. Dakle, imao sam tri meseca da bi Qt pod Lazarusom bio upotrebljiv, i za pretvaranje FastReports i TMS kontrola (oba CLX licencirani) ...<br /><br />Nakon stotina sati kodiranja, dan svođenja računa je došao. Morao sam pokazati svoj rad krajem Februara 2008. Napravio sam prezentaciju na Linuxu, 32-bitnom Windowsu i na Mac OSXu i uprava firme je bila zadovoljna. Naravno, bilo je tu još bugova i neprevedenih modula, ali su oni poštovali moj glavni argument : Ako se preselimo u Lazarus, bićemo u mogućnosti da radimo na drugim (čak i više) podržanim platformama, a i zbog toga što je Lazarus - Open Source projekat, ne bismo više bili na milosti i nemilosti odluka od strane drugih firmi (kao što je Borland), koji su nas osujetili u prošlosti.<br /><br />To je postao najsretniji dan u poslednjih nekoliko godina mog radnog veka. Dobio sam budžet i vreme potrebno za selidbu naših aplikacija u Lazarus. Sada sam imao razuman rok (15 meseci) za poboljšanje Lazarusa i prekodiranje naših aplikacija za Lazarus (i pored drugih svakodnevnih poslova). Tokom 2008/2009, konvertovao sam sve ThirdParty komponente i sve naše aplikacije za FPC/Lazarus, što je takođe doprinelo sa puno zakrpa za sam Lazarus projekat.<br /><br />Cilj je postignut - Lazarus je bolji sada nego Kylix 3 i počeli smo implementaciju LCL aplikacija za više od 3.500 korisnika. Njihovi utisci su pozitivni, jer naše aplikacije izgledaju prirodno na svim platformama. Nekoliko desetina Mac OSX korisnika su takođe bili zadovoljni, jer smo im dali native aplikacije po prvi put (pre su koristili Paralele + Linux VM).<br /><br />WOW, kakav slavan dan. Mi više ne trebamo Borland proizvode.<br /><br />Sada je naš kompletan asortiman softvera razvijen korišćenjem FPC/Lazarus i PostgreSQL RDBMS:<br /><br />1. HoloERP - ERP sistem sa > 400 modula (obrasci)<br />2. Cafeman - Caffe barovi i restorani BackOffice i POS sistem<br />3. TSuS - male trgovine BackOffice i POS sistem<br />4. Kino - softver za bioskope (rezervacije, ulaznice i sl.)<br />5. ArhStudio - arhitektonska dokumentacija u bazi podataka.<br /><br />Sve ove aplikacije koriste sledeće 3rd party komponente:<br /><br />· ZeosLib<br />· FastReports (portovan CLX)<br />· TMS rešetki (portovan CLX, ali takođe smo licencirali najnovije VCL i to portovali)<br />· TMS Planner (portovan CLX, kasnije VCL)<br />· FlexCell (licencirani LCL, da postoji LCL verzija)<br />· Naše specifične komponente<br /><br />Zaključak:<br /><br />Zašto?<br /><br />Lazarus je spreman za komercijalnu upotrebu, posebno za osobe sa ostavštinama u Kylix3 / Delphi7 kodu. Moje lično mišljenje je da je Lazarus/Qt puno bolji, nego K3/D7 u ovom trenutku (0.9.29 stablo), a programeri će biti zadovoljni sa novom 0.9.30 verzijom.<br /><br />· Jedini OOP RAD koji podržava tolike platforme.<br />· Stalno razvijan od strane volontera, pa ne zavisi od komercijale odluke, tako da možete izbeći bankrot i sl.<br />· Troškovi su - gotovo ništa, osim energije i vremena.<br />· Ako nešto ne bi odgovaralo Vašim potrebama, možete promeniti i doprineti Lazarus projektu.<br />· Ako postoji bug - možete to popraviti i doprineti, ili barem možete otvoriti pitanje na Lazarus tracker ".<br /><br />Autor ovog teksta je Lazarus forum član Željan (<a href="http://wiki.lazarus.freepascal.org/User:Zeljan" target="_blank" class="user_url">http://wiki.lazarus.freepascal.org/User:Zeljan</a>), a softverski slučaj je iz <a href="http://www.holobit.net/" target="_blank" class="user_url">http://www.holobit.net</a>Anonymoushttp://www.blogger.com/profile/15119939109426133470noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7109854191540247220.post-76154537549308156242010-10-18T22:49:00.003+02:002010-10-18T23:08:38.009+02:00Application Lifecycle (Delphi vs Java vs Lazarus) - II deo<a onblur="try {parent.deselectBloggerImageGracefully();} catch(e) {}" href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhXnnWwoeqGOdbm0OnCMQ6MvHY1q8ErD0atw87NxXyz7JkOhJOkr2RVV8FeSdJhmB6QAXlj4iKKq7WcBbaqZNxL3nb7rvu5mm1478i8257S9-dcijYjOKqh_38BeWXKOxUKKjTn1QAbIH0/s1600/lazarus_powered.png"><img style="float: left; margin: 0pt 10px 10px 0pt; cursor: pointer; width: 64px; height: 64px;" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhXnnWwoeqGOdbm0OnCMQ6MvHY1q8ErD0atw87NxXyz7JkOhJOkr2RVV8FeSdJhmB6QAXlj4iKKq7WcBbaqZNxL3nb7rvu5mm1478i8257S9-dcijYjOKqh_38BeWXKOxUKKjTn1QAbIH0/s320/lazarus_powered.png" alt="" id="BLOGGER_PHOTO_ID_5529494277798452146" border="0" /></a><br />Zaokružena razvojna celina jedne aplikacije, Application Lifecycle baterija, je izgleda konačno pronađena u OpenSource svetu, kroz projekat <a href="http://www.lazarus.freepascal.org/index.php">Lazarus</a> , i sadrži elemente :<br /><br />+ RAD (gui layer) - lazarus<br />+ Database controls (database layer) - <a href="http://zeos.firmos.at/portal.php">ZeosDBO</a><br />+ QuickReport (report layer) - <a href="http://lazreport.sourceforge.net/">LazReport</a><br /><br />Ostaje mi da pronađem sledeće slojeve :<br />+ DevExpress VCL (advanced UI layer)<br />+ InnoSetuo (setup layer)<br /><br />Glavna magija Lazarusa se ogleda u potpuno transparentnom multiplatformskom razvojnom okruženju za Windows/Linux/MacOSX, sa podrškom za 32/64 arhitekturu.<br /><br />Lazarusov slogan i jeste : Write once, compile anywhere.<br /><br />Sa verzijom 0.9.29 SVN od 17. Oktobra 2010., bugoviti form inheritance sada radi kao podmazan. I samo okruženje je izgleda preležalo dečije bolesti. Razvojni tim za verziju 0.9.30 najavljuje veliku stabilnost i dorađenost.<br /><br />I dok čekam da <a href="http://www.embarcadero.com/products/delphi">Embarcader</a><a href="http://www.embarcadero.com/products/delphi">o</a> stigne sa Delphi 2012 tamo, gde Lazarus već odavno plovi (multiplatform, multiprocessor development), mislim da više nema prepreka za slobodan i konkretan rad u ovom Open Source sjajnom alatu.Anonymoushttp://www.blogger.com/profile/15119939109426133470noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7109854191540247220.post-7596374159248109362010-09-18T20:51:00.003+02:002010-09-18T21:44:32.870+02:00pgtray - PostgreSQL Tray MonitorU radu sa PostgreSQL serverom, smetalo mi je što nema Tray Monitora, kao kod mySQL servera. Pretražio sam Internet, ali takav projekat na pgFoundry je vrlo zastareo i na verziji 1.0. Rešio sam da napravim taj mali alat samostalno, i evo kako to izgleda ...<br /><br /><embed type="application/x-shockwave-flash" src="http://picasaweb.google.com/s/c/bin/slideshow.swf" width="288" height="192" flashvars="host=picasaweb.google.com&hl=en_US&feat=flashalbum&RGB=0x000000&feed=http%3A%2F%2Fpicasaweb.google.com%2Fdata%2Ffeed%2Fapi%2Fuser%2Fbrudjuz%2Falbumid%2F5518321747192713185%3Falt%3Drss%26kind%3Dphoto%26hl%3Den_US" pluginspage="http://www.macromedia.com/go/getflashplayer"></embed><br /><br />Možete ga preuzeti <a href="https://docs.google.com/uc?id=0B3R3OfqeCooLYzg4ZGE5YjYtN2IyMy00MzRhLTk2M2QtN2MyMjhlZjQ1MmNk&export=download&hl=en">ovde</a>.Anonymoushttp://www.blogger.com/profile/15119939109426133470noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7109854191540247220.post-71343524773724945282010-09-13T17:27:00.002+02:002010-10-18T22:50:58.188+02:00Application Lifecycle (Delphi vs Java) - I deoGodinama aktivno pratim RAD scenu (Delphi, Java, VisualStudio) i sve posmatram kroz neku prizmu Application Lifecycle filozofije.<br />Java je zaista sve bolja, ali još uvek ne nazirem rešenje sledećeg problema :<br /><br />Dakle, da li u Javi (NetBeans-Eclipse) postoji zaokružena celina razvoja jedne aplikacije, kao Delphi baterija tipa :<br />+ Delphi RAD (gui layer)<br />+ Database UniDAC controls (database layer)<br />+ QuickReport (report layer)<br />+ DevExpress VCL (advanced UI layer)<br />+ InnoSetuo (setup layer) ?!<br /><br />I dalje tražim konkretnu Java platformu, za sve nivoe razvoja jedne kompletne aplikacije:<br />- baza<br />- gui<br />- report<br />- setup...<br /><br />A dok čekam Delphi 2011 sa multiplatform-compiler glavnim novitetom, naravno zbog Linuxa, pitam se da li je Java zaista jedina solucija ...Anonymoushttp://www.blogger.com/profile/15119939109426133470noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7109854191540247220.post-12568509620031303112010-06-04T16:06:00.007+02:002010-06-04T16:50:37.449+02:00Kako sam postao programerDanas sam naišao na jedan svoj stari dokumenat, koji je napravljen 2001. godine. Lepo je setiti se programerskih početaka, a i sačuvati ga od zaborava kroz ovaj blog...<br /><br />"Dakle, izradu aplikativnog softvera sam počeo svojim prvim projektom NET Galerija 1.0 za Galeriju Matice Srpske. Tog Maja 1995. godine, MS Windows je bio u ranoj fazi, pod verzijama 3.x. Razvojni alati su tek bili na pomolu, i trenutno jedini aktuelni alat za vizuelno programiranje, MS Visual Basic 3, se ukazao kao prirodno okruženje. Postavljen je projekat po principu : MS Access bazna osnova + MS Visual Basic korisnički interfejs.<br /><br />Nažalost, tokom beta testiranja instalacije, kod korisnika su počeli da se progresivno javljaju problemi u perfomansama baze podataka, pa sam skoro već kompletiran projekat, prebacio u MS FoxPro 2.6 za Windows. Osnovni razlog je bio, tada superniorni Rushmore princip obrade baze, koja je davala impresivne brzinske rezultate, nad velikom količinom podataka.<br /><br />Upravo će to biti i glavni razlog za nastavak izrade naredne 21 Windows aplikacije, u istom alatu. Iako je MS FoxPro 4 Windows 16-bitna razvojna platforma, sa nekim elementima vizuelnog programiranja, pojavom 32-bitnog MS Windowsa 95, softver razvijen u njemu je i dalje funkcionisao dosledno.<br /><br />Svesni dobro postavljenog baznog projekta, kao preduslova uspešne aplikacije, spremne da odgovori specifičnim zahtevima jednog ili više korisnika, kroz neograničene izmene istog, mogli smo kroz MS FoxPro da podržimo u potpunosti, ali sa jednim nedostatkom - rečnikom podataka, kao centralnim mestom aplikacije, zbog čega se MS FoxPro i nije smatrao relacionom bazom podataka. Potreba za standardizacijom software-a , kroz jedan izvršni kod na svim instalacijama ukazao je potrebu za restruktuiranjem projekata.<br /><br />Tada se rađa NETIS koncept (NET Informacioni Sistem – o.a.), određena interna dopuna Fox-ovog okruženja, koja je brinula o referencijalnom integritetu svih podaka, nezavisno od aplikacije ili korisnika. Ovakvu postavku vraćamo i na DOS platformu, kroz MS FoxPro 2.6 za DOS, gde je razvoj aplikacija nastavljen sa ovim bitnim pojačanjem. Ja u ovoj fazi programiram samo 4 DOS aplikacije, većinom iz averzije prema zastarelom operativnom sistemu.<br /><br />Iako je tada, MS DOS platforma uveliko bila u silaznoj putanji, pred nadolazećim tehnologijama MS Windows-a (9x,NT – oa.a), u našim uslovima poslovanja, mnogim korisnicima se pokazala kao jefinije informaciono rešenje. Zbog toga je sektor nastavio sa paralelnim razvojem aplikacija kako za MS DOS tako i MS Windows, kroz identične verzije MS FoxPro-a 2.6. Treba napomenuti, da su migracije projekata sa jedne na drugu platformu bile potpuno transparentne.<br /><br />Međutim, u jednom momentu, pojava MS Windows NT platforme, počinje da izaziva određene funcionalne probleme kroz nedosledan rad MS FoxPro 2.x aplikacija (izobličen preview podataka i sl. – o.a). Svesni 16-bitnog ograničenja razvojnog alata, krenuli smo da ispitujemo trenutnu ponudu RAD softvera. Microsoft je već izbacio Visual FoxPro 3, ali je očekivani nastavak rada u njemu podrazumevao reprojektovanje bazne osnove, redizajn korisničkog interfejsa, prekodiranje aplikacije, jednom rečju - reprogramiranje kompletnog projekta. MS FoxPro je postao objektno-orijentisana relaciona baza podataka, ali i dalje kao prevodilac pseudo koda.<br /><br />Kada smo videli da će nas prelazak na 32-bitnu razvojnu platformu, koštati ponovnog postavljanja koncepata programiranja, odlučili smo se za Borland Delphi, tada i sada, neprikosnoveni Windows compiler, objektno-orijentisani RAD (Rapid Application Development – o.a.), sa ugrađenim mehanizmima relacione baze podataka (kroz Paradox format zapisa – o.a.). Otvorenost njegove arhitekture ka nezavisnim tipovima podataka (DBase, FoxPro, Access, Informix, SQL Server, Oracle i.t.d. – o.a.), kroz ODBC (Open DataBase Conect – o.a.) ili ADO (Advanced Data Objects – o.a.) koncept, bio je samo razlog više, da nas privoli ovom razvojnom okruženju. Nismo se pokajali, jer programiranje u njemu traje do današnjih dana.<br /><br />U tom periodu ja kodiram 14 Client/Server aplikacija, što klasičnih knjigovodstvenih paketa (Kadrovi, Finansije i sl. – o.a.), što krojenih prema specifičnim zahtevima korisnika (Plan, Akcije, Informator i sl. – o.a.). Neograničene mogućnosti programiranja u Borland Delphi-ju, u smislu izbora najrazličitijih Windows tipova aplikacija, baznih ili ne, samo je učvrstilo njegovu poziciju, kao parametar kvalitetnog RAD alata, pre svega za programera, pa onda i za krajnjeg korisnika.<br /><br />U ovom periodu postavlja se NETIS 2 koncept. On je sadržao punu upotrebu principa objektno-orijentisanog programiranja, kroz klase, nasleđivanja i instance. Rađaju se kalupi praznih aplikacija, spremnih za što bržu konkretizaciju u realnom projektu. Ovom revizijom NETIS standarda, akcenat se premestio sa bazne osnove i rečnika podataka na korisnički interfejs i klasne forme. Takođe smo se sa koncepta sigurnosti relacija unutar baze podataka (NETIS) pomerili ka bržem generisanju krajnjeg korisničkog interfejsa (NETIS2) nad istom.<br /><br />Treba još napomenuti i postojeći trend u radu sa bazama podataka. Dosadašnji formati zapisa (FoxPro, Paradox, Access i sl. – o.a.) su se pokazali kao lokalne varijante ili za relativno manje mreže (do 5 računara – o.a.). Kod pravog Client/Server koncepta, pojavom jakih hardverskih konfiguracija (Pentium i sl. – o.a.) i stabilnih operativnih sistema (MS Windows 2000, XP – o.a.) perfomanse velikih baza podataka, poput MS SQL Server-a, postaju zadovoljavajuće za kvalitetnu upotrebu, nezavisno od broja klijenata u mreži. U tom segmentu je i započet razvoj nove generacije NETIS-a, pod specifikacijom : MS SQL Server – bazna osnova + Borland Delphi – korisnički interfejs. Razvoj ove aplikativne platforme je u toku, kroz postavljene, ali ne i dovršene projekte standardnih knjigovodstvenih aplikacija (Finansijsko, Robno i sl. – o.a.).<br /><br />Pitanje nedovršenosti aplikacija tretiram kao neminovnost prirode posla koji sam obavljao na ovom radnom mestu. Jednostavno, uvek su postojali projekti koji su u začetku (npr. NETIS Kadrovi XP - o.a.), aplikacije čiji je razvoj uveliko u toku (npr. NETIS Finansijsko knjigovodstvo 2000 – o.a.), instalacije koje su u punoj implementaciji sa frekventnim korisničkim zahtevima (npr. NETIS Rampa 2001 – o.a.). Sve više se stiče utisak da je rad na jednom projektu završen kada korisnik prestane da se javlja.<br /><br />Pojavom Internet-a, sektor proširuje svoje delovanje na izradu web prezentacija, i to kroz one statičke u HTML-u (umetnost.co.yu – o.a.) i dinamičke sa JavaScript pojačanjem (pkv.co.yu – o.a.). U tom smislu se i koriste dva alata : MS FrontPage i Macromedia Dreamveawer UltraDev (diktirani od strane Internet provajdera – o.a.). U ovom polju ja sam realizovao 2 Internet aplikacije, po navedenim strukturama. Ovaj segment aktivnosti, programiranje seli u dizajniranje, što predstavlja kreativan pomak u dosadašnjem radu. Ovakve aplikacije se lako održavaju, i retko dovode do problema u njihovoj eksploataciji, zbog čega ovo polje aplikativnih aktivnosti smatram jednim od strateških pravaca ..."<br /><br />Danas radim u Privrednoj komori Vojvodine. Još uvek se družim sa Delphi programskim alatom, kada treba da napravim klasičnu MS Windows desktop aplikaciju. <br /><br />Otkrio sam i svet otvorenog koda, Linuxa, php CMS sistema, koje intenzivno koristim održavajući korporativni portal na adresi www.pkv.rs. Takođe sam upućen i u Microsoft stranu iste CMS priče, kroz MS SharePoint Portal Server za naše Intranet potrebe. <br /><br />U slobodno programersko vreme me fascinira Java Micro Edition, MS Visual Studio for Windows Phone, kao i nova sveža platforma Android, i sve što je vezano za SmartPhone koncept...Anonymoushttp://www.blogger.com/profile/15119939109426133470noreply@blogger.com1tag:blogger.com,1999:blog-7109854191540247220.post-5753307541569913152009-10-09T11:08:00.000+02:002009-10-09T11:09:52.444+02:00Kako izbeći velike nevolje na Facebooku i Twitteru(za one koji ne čitaju časopis "PC World Mikro", sledi članak iz Oktobra 2009.)<br /><br />Ko je mogao znati da će šef pogledati vašu stranu na Facebooku i na njoj fotografije sa razuzdanog vikenda? Društveno umrežavanje je nesumnji korisno, ali nosi i rizike. Zato preduzmite praktične korake i kontrolišite sadržaj koji drugi mogu da vide.<br /><br />Snaga društvenih mreža poput Facebooka i Twittera ogleda se u tome što vam omogućavaju da brzo razmenjujete informacije o svom životu s drugim ljudima. Međutim, naličje te povlastice je rizik da osetljive lične informacije otkrijete pogrešnim ljudima, a taj se reskir povećava sa širenjem mreže izvan uskog kruga prijatelja.<br /><br />Efikasno korišćenje Twittera i Facebooka podrazumeva više od diskretnosti i zato treba da znate kako se podešavaju parametri za pristup tim mrežama da biste imali punu kontrolu nad sadržajem koji drugi vide na vašoj strani. U ovome članku razmotrili smo obe strane problema: kako da koristite raspoložive alatke i kako da ipak poštujete pravila ponašanja na ovim mrežama.<br /><br />Za razliku od prosečnog novajlije na Facebooku, koji ne mora naročito da brine, to nije slučaj s korisnicima koji Facebook i Twitter ne koriste samo za objavljivanje novosti o kućnim ljubimcima i omiljenim pićima već i u profesionalne svrhe. Zbog toga smo prikazali nekoliko uobičajenih "katastrofičnih scenarija" u kojima neka od pomenute dve mreže biva zloupotrebljena, ali i najbolje metode da se taj problem predupredi ili reši.<br /><br />Ipak, na kraju ćete shvatiti da je osnovna pouka u suštini ista, a to je zlatno pravilo svih društvenih mreža - nikada ne zaboravljajte da ih vidi ceo svet.<br /><br />Sažet priručnik za Lepo ponašanje na Facebooku<br /><br />Šta je prihvatljivo na Facebooku?<br /><br />Na lokacijama poput MySpacea sve je dozvoljeno, ali na Facebooku postoje neka pravila uljudnog ponašanja (nema ih previše, pomislićete, ali je u tom pogledu ipak malo bolji). Imajte sledeće savete na umu, bilo da tek stičete prvog prijatelje ili se već bližite hiljaditom.<br /><br />• S kim bi trebalo da se sprijateljite<br />Neki korisnici imaju neselektivan pristup Facebooku i prihvataju svakoga, dok drugi žele da na svojoj listi imaju samo prijatelje koje poznaju. Prava mera je pitanje ličnog izbora, ali imajte u vidu da sa rastom mreže prijatelja, raste i broj aplikacija, događaja, ćaskanja i pozivnica kojima ćete biti bombardovani, a to može da dovede do neprijatnih situacija i do povremenog "brisanja" prijatelja.<br /><br />• Oprezno s novostima.<br />Kao i na Twitteru, preveliki broj informacija može da bude problematičan. Svaki obrok, odgledana TV emisija ili promena vremena i ne moraju da budu razlog za promenu statusa. Zapitajte se da li nekoga uopšte interesuje vaš komentar - pre nego što počnete da ga unosite.<br /><br />• "Sada Izaberite 12 prijatelja •.. "<br />To je prihvatljivo za testove tipa "Kom ste serijskom ubici slični", ali takvi kvizovi i postoje da bi se broj učesnika u njima neprestano povećavao. Svaki test će na kraju, po pravilu, zatražiti da pozovete i druge osobe, ali to ne morate činiti ako ne mislite da će one u tome uživati. Potražite na strani dugme 'Skip this step' ili 'Continue to result' (ispisano sitnim slovima), pritisnite ga - i poziv na testiranje neće<br />ni biti poslat prijateljima. Na Sledećoj strani će dugme 'Skip' sprečiti kvizove da se pojave na vašem zidu ili na zidovima vaših prijatelja.<br /><br />• Ograničite ćaskanje na Facebooku.<br />Otvoren prozor Facebooka ne podrazumeva da je neko automatski dostupan za ćaskanje. Facebook Chat nalikuje drugim klijentima za razmenu trenutnih poruka; koristite ga na primeren način i imajte u vidu da vaši prijatelji trenutno mogu biti zauzeti da bi odmah odgovorili, naročito u radno vreme.<br /><br />• Ne cimajte" ljude na Facebooku - naročito ako imate više od 16 godina<br /><br />Nedaće S Facebookom<br /><br />Zanemarivanje opcija za privatnost na Facebooku, od kojih su neke nove i nedovoljno poznate, može da prevari korisnike na mnogo načina. Evo nekoliko važnijih.<br /><br />Previše informacija dostupnih šefu<br /><br />Nevolja: Ana se javila i rekla da neće doći na posao jer je bolesna, a u stvari je ceo dan provela na plaži i povremeno ažurirala svoj status na Facebooku preko prenosivog računara. Sutradan joj je šef saopštio da zna da nije bila zaista bolesna, što joj je osim bruke donelo i smanjenje plate.<br />Rešenje: Danas su profesionalni i privatni život sve više isprepleteni, a Facebook je odličan teren za to. U trenutku možete smetnuti s uma da ste se "sprijateljili" sa svojim šefom i da on ima isto pravo pristupa vašim informacijama na Facebooku kao i vaši prijatelji. Ali to možete da promenite. Najpogodnije rešenje za Anu bilo bi podešavanje funkcije Lists. Liste su novija funkcija na Facebooku i omogućuju grupisanje osoba kojima se dodeljuju različiti nivoi prava pristupa informacijama na toj društvenoj mreži. Na taj način možete podesiti šta ko može da vidi na vašem profilu. Primera radi, ako ste nekoga dodali kao prijatelja ali niste baš sigurni da on to zaista i jeste, možete ga svrstati u grupu koju ćete nazvati "ograničen profil". Ta grupa će moći da vidi deo profila i da komunicira sa ograničenim brojem vaših prijatelja. Možete definisati liste za posao, školu, specijalne projekte i sl., ali imajte u vidu da uvođenje liste nimalo ne menja način prikazivanja vašeg profila. Da biste primenili funkciju Lists, pritisnite dugme Friends (na paleti pri vrhu) i Create u levoj koloni u meniju Lists, ili jednostavno dodajte osobe pomoću padajućeg menija 'Add to list', koje se pojavljuje pored imena te osobe. Zatim morate da definišete koliko informacija o vama mogu da vide članovi svake grupe. Da biste to uradili, otvorite stranu Privacy Settings (zadržite miša iznad menija Settings u gornjem desnom uglu ekrana i pritisnite Privacy Settings u prikazanom dijalogu, ili pak otvorite stranu www.facebook.com/privacy) i potom izaberite Profile. U padajućem meniju pored bilo kog odeljka izaberite opciju Customize ... i u polju 'Except these People' unesite naziv liste. U Aninom slučaju, organizovanje kolega s posla u grupu "posao" i ograničavanje njima vidljivog dela profila na minimum spaslo bi je grdne neprilike. Konkretno, mogla bi da promeni parametar 'Status and Links' tako da isključi članove sa ograničene liste.<br /><br />On zna gde živite<br /><br />Nevolja: Želja da pobegne od bivšeg dečka nije ni bio glavni razlog što se Meri preselila u Pitsburg, ali je to bila srećna okolnost. Zbog toga je razumljivo što je bila uznemirena kada se on pojavio na njenom novom radnom mestu. Kako je saznao gde sam, pitala se Meri. "Pročitao sam na tvom Facebook profilu", odgovorio je on.<br />Rešenje: Svi korisnici imaju izuzetno preciznu kontrolu nad sadržajem koji se pojavljuje na njihovoj strani na Facebooku, ali malo njih koristi tu mogućnost. Kontrole se nalaze u meniju 'Profile' na strani Privacy Settings, do koje se stiže na gore opisan način. Tu ćete pronaći spisak deset komponenata profila koje možete da uključujete i isključujete za različite grupe korisnika Facebooka. U meniju 'Profile' možete sprečiti prikazivanje svih informacija osim osnovnih (imena i mreže) na strani s profilom, dok 'Basic Info' omogućuje prikaz pola, datuma rođenja, bračnog statusa i sl. 'Personal Info' će odškrinuti vrata malo više i omogućiti prikaz odeljka "about me" o vašim interesovanjima, omiljenim lokacijama i sl. 'Status and Links' određuje ko sve može da vidi najnovija ažuriranja statusa. Značenje većine kategorija je razumljivo (ako vam ipak zatreba pomoć, dovoljno je da pritisnete ikonicu sa znakom pitanja), a mogu da budu i prilično detaljne, što je istovremeno i prednost. Ako, poput Meri, nikako ne želite da svi znaju gde radite, taj podatak isključite. Ne zaboravite ni da pritisnete dugme Save Changes pri dnu ekrana s podešavanjima na Facebooku, jer ona inače neće biti ažurirana.<br /><br />Kako ćete podesiti ove parametre? Facebook nudi brojne opcije za svaku kategoriju: Everyone (svi), My Networks and Friends (moje mreže i prijatelji), Friends of Friends (prijatelji prijatelja), Only Friends (samo prijatelji) i Customize (prilagođeno). Sve kategorije su jasne: My Networks and Friends obuhavata najmanje osoba i ograničava prikaz profila samo na prijatelje ili one s kojima delite mrežu; Friends of Friends omogućuje dva nivoa "otvorenosti" umesto jednog; a Only Friends dozvoljava pristup isključivo prijateljima.<br />Opcija Customize nudi punu kontrolu nad podešavanjima mreže: možete da ograničite prikaz svog profila samo na određene mreže, a u nekim slučajevima i samo na podskupove te mreže. Postdiplomci mogu, na primer, da zabrane upravi fakulteta ili drugim studentima da vide njihov profil. Koliko sadržaja ćete sakriti zavisi isključivo od vas. U Merinom slučaju, ograničavanje vidljivosti profila na podešavanje 'Only Friends' sprečilo bi neprijatnu i neočekivanu posetu.<br /><br />Problemi s gnjavatorima<br /><br />Nevolja: Džesika je zabrinuta zbog neobičnih poruka i napisa na "zidu" (Wall) koje ostavlja neki tip kog ne poznaje, ali je prihvatila njegov predlog da budu prijatelji. Ona ne želi da se odrekne svog naloga, ali bi htela da se otarasi neznanca i da podesi profil tako da ga mogu videti samo osobe koje poznaje.<br />Rešenje: Džesika najpre treba da doda "daveža" u listu Limited Profile na prethodno opisan način. Ako vas neko maltretira na Facebooku, možete da ga uklonite i(ili) blokirate tako što ćete otvoriti stranu te osobe i pritisnuti dugme Remove from Friends pri dnu levog stupca. Ukoliko ta osoba ne posustaje u slanju zahteva da postanete prijatelji, navek je zaustavite tako što ćete na strani Privacy uneti njeno ime u polje za pretraživanje oblasti 'Block Person '. Kada budu prikazani standardni rezultati pretrage na Facebooku, samo pritisnete stavku Block Person pored imena te osobe i ona vas više neće pronalaziti u pretragama, niti će moći da vidi ijedan deo vašeg profila.<br /><br />Ako želite maksimalnu privatnost i bezbednost, možete privremeno da "isparite" tako što ćete svoj profil učiniti virtuelno nevidljivim. Otvorite stranu Privacy i pritisnite Search. U padajućoj listi Search Visibility izaberite opciju Only Friends, što će Facebooku saopštiti da ne treba ni da prikazuje vaš profil u javnim pretragama na lokaciji.<br />U odeljku Search Result Content možete podesiti da li ćete prikazivati fotografije ili liste prijatelja i veze. Ako ne želite da kontaktirate s bilo kim, uklonite znak potvrde pored oba polja.<br />Pomoću opcije Public Search Listing možete dozvoliti ili onemogućiti pojavljivanje svoga profila u rezultatima najvažnijih pretraživača kao što je Google.<br /><br />Previše bezvrednog sadržaja<br /><br />Nevolja: Dona je prihvatila prevelik broj poklonjenih "figurica" iz Ratova zvezda i sada je njen profil zatrpan tim beskorisnim sadržajem. Poslodavcu kod kog se prijavila za radno mesto nimalo se nije svidela njena strana - načula je da posao nije dobila zato što je on, na osnovu te strane, pomislio da Dona nije dovoljno ozbiljna da bi je zaposlio.<br />Rešenje: Uvođenje reda u digitalni haos lakše je od spremanja podruma, ali ipak zahteva određeni napor. Ako ste dozvolili da se neki bezvezan kviz nađe u levom stupcu vaše Info strane, prilično lako ga se možete osloboditi: pritisnite ikonicu olovke u gornjem desnom uglu polja i zatim izaberite Remove Box.<br />Nestandardne aplikacije pridodate u osnovni stubac strane Info zahtevaju malo više truda: pritisnite dugme Applications u donjem levom uglu ekrana, a zatim izaberite Edit Applications na dnu te liste. Na prikazanoj strani pronađite aplikaciju koju želite da uklonite, pritisnite Edit Settings pa stavku remove pored 'Info Section'. Na isti način možete da uklonite i izlišne kartice (pritisnite opciju remove pored 'Tab').<br /><br />Obratite pažnju i na to da ograničite sadržaj koji aplikacije smeju da postavljaju na vaš nalog, bez obzira na to da li se on na strani pojavljuje ili ne. Na strani Privacy Settings pritisnite News Feed and Wall da biste ograničili količinu "tovara" koji Facebook koristi za automatsko popunjavanje odeljka Recent Activity. Šta ćete u ovoj kategoriji izabrati pitanje je ličnog izbora, ali i količine praznog prostora koji želite da ostavite na naslovnoj strani. Poništavanje potvrda u poljima na ovoj strani znači da će se na njoj pojaviti manje sadržaja. Značenje odeljaka je prilično jasno i stoga ih podesite kako vam drago.<br />Međutim, uklanjanje polja izvesne aplikacije sa strane Profile ne uklanja u celosti i tu aplikaciju iz vašeg profila. Da biste to postigli, morate dublje da zagrebete. Pritisnite dugme Applications u donjem levom uglu strane i zatim pritisnite Edit Applications u iskačućem meniju. Umesto opcije 'Show' u padajućoj listi izaberite 'Authorized' i videćete sve aplikacije kojima ste dozvolili pristup vašem profilu. Ako ste nemarni poput mene, verovatno će ih biti desetine, a većine nećete moći ni da se setite.<br />Prvo obrišite sve one koje više ne koristite (ili ne želite nadalje da koristite) tako što ćete pritisnuti X, potom i opciju Remove u iskačućem dijalogu. Aplikacije koje želite da zadržite možete da učinite manje napadnim ako pritisnete dugme Edit Settings. Izaberite Additional Permissions i uklonite potvrdu polja Publish recent activity to my wall. Nakon toga više nećete videti "novitete" kada odigrate neku Facebook igru niti ako pošaljete "poklon" dragoj osobi.<br /><br />Trebalo je da radiš ...<br /><br />Nevolja: Dilan je gotovo sat vremena igrao Flash igru na Web lokaciji, a trebalo je da pripremi izveštaj za šefa. Nisu ga uhvatili u dangubljenju, ali je rezultat igre objavljen na njegovom Facebook profilu a da on to nije ni znao. Šef je video taj rezultat na svom "zidu" i Dilan je morao da odsluša tiradu o traćenju resursa preduzeća.<br />Rešenje:Ako za trenutak zanemarimo činjenicu da Dilan nije ni trebalo da se igra, bilo bi mu bolje da je isključio mogućnost da druge Web lokacije objavljuju sadržaj na njegovom profilu, a za to služi opcija Facebook Beacon. Da se ne biste našli u sličnom sosu, otvorite Privacy Settings, zatim i Applications. Pritisnite karticu Settings, pomerite klizač i uklonite potvrdu pored polja Don't allow Beacon websites to post stories to my profile, pod zaglavljem Facebook Beacon.<br /><br />Slomljeno srce<br /><br />Nevolja: Nensi je raskinula s dečkom i promenila svoj status u "sama". Sada veliko crveno srce objavljuje celom svetu da je ona ponovo slobodna, a vest u desnoj koloni 'Highlights' saopštava to svim njenim prijateljima. Problem je u tome što sve liči na oglas usamljenih srca.<br />Rešenje: Iako možda na prvi pogled i ne izgleda tako, sa svog "zida" možete sve da obrišete - zaustavite miša iznad stavke koju želite da uklonite i pored nje će se pojaviti dugme "Remove".Kada ga pritisnete, stavka će zauvek nestati.<br /><br />Nasmešite se, molim<br /><br />Nevolja: Neko je obeležio Bena na fotografiji objavljenoj na Facebooku. On tu fotografiju napravljenu na žurci ne podnosi, zato što su mu oči zatvorene, a očigledno je bio i pijan.<br />Rešenje: Iako ne možete da brišete tuđe fotografije (ali nema smetnji da njihovog vlasnika lepo zamolite da ih ukloni), postoji način da uklonite "svoju oznaku" s bilo kog snimka, a onda će ona nestati i sa strana "View Photos of Me" na Facebooku. Da biste to postigli, pronađite sliku koja vam se ne dopada i pritisnite remove tag pored svog imena u naslovu. Kada uklonite oznaku, ona više neće moći da bude ponovo postavljena na istoj fotografiji.<br /><br />Čovek nije reklamni pano<br /><br />Nevolja:Bruno se zapanjio kada je otkrio da je njegovo ime neovlašćeno pridruženo reklami koja je poslata svim njegovim prijateljima.<br />Rešenje: "Social ads" (društvene reklame) Facebookov su termin za postavljanje imena korisnika na reklamu nekog proizvoda i njeno prosleđivanje prijateljima i bez izričite dozvole "vlasnika". Budući da od takvih reklama nema nikakve koristi ali mogu da prouzrokuju glavobolje, isključite ih. Otvorite stranu Privacy i pritisnite News Feed and Wall, a zatim otvorite karticu SocialAds i promenite izbor u No one.<br /><br />Centar za slanje neželjene pošte<br /><br />Nevolja: Kris je jednoga jutra, još nerasanjena, saznala da je svim njenim Facebook prijateljima stigla poruka od nje da pogledaju stranu mygener.at. Ona tu poruku nije ni poslala i stoga s pravom brine da je njen nalog zloupotrebljen. Facebook je sve privlačnija meta za napadače koji šalju neželjenu poštu i kradu lične podatke. Oni se najčešće služe smicalicom da preusmere korisnike na lažnu lokaciju koja izgleda isto kao Facebook (ali u VRL adresi obično sadrži' .at') i navedu ih da otkriju korisničko ime i lozinku. Lažna lokacija potom preuzima kontrolu nad nalogom i počinje da zasipa prijatelje porukama sa svojom VRL adresom, u nadi da će prikupiti još više naloga i lozinki.<br />Rešenje: Standardan softver za bezbednost i neće mnogo pomoći u ovakvim slučajevima, pa je najbolji savet koji vam možemo dati - oslonite se na zdrav razum. Čuvajte lozinke i proverite da li je strana koju posećujete zaista Facebook, a ne neka njena zlonamerna kopija.<br /><br />Nedaće S Twitterom<br /><br />Kao alatka za društveno umrežavanje, Twitter je još otvoreniji od Facebooka, što je razlog više da podignete sve moguće hitove u ovoj mreži.<br /><br />Twitter nikada ne zaboravlja<br /><br />Nevolja: Nelson poznaje sve osobe koje prate njegove komentare na Twitteru pa zato nije mnogo ni razmišljao kada je u ovoj mreži ogovarao saradnika. Nekoliko meseci kasnije, kada je već potpuno zaboravio na to, taj saradnik je počeo da prati njegove napise i posle male pretrage je pronašao Nelsonovu uvredu, što je prouzrokovalo lošu atmosferu u kancelariji.<br />Rešenje: Za razliku od Facebooka, Twitter i nema mehanizam pomoću kog biste dozvoljavali ili branili drugima da prate vaše poruke, tako da svako može da pročita sve što ste ikada postavili na stranu. Tačnije, može ako ne zaštitite nove poruke: pritisnite Settings i potvrdite polje Protect my updates. Nakon toga, da bi neko video vaše napise, mora da bude ovlašćen za njihovo praćenje. Međutim, sve što ste ranije objavili i dalje će biti vidljivo svima, naročito na Twitter klijentima nezavisnih autora.<br /><br />Zaključavanje poruka<br /><br />Nevolja: Viki redovno postavlja loše napise o jednom svom bivšem prijatelju, i logično, ne želi da je on prati na Twitteru. Kako može da ga spreči da vidi poruke pre nego što one prouzrokuju probleme?<br />Rešenje: Prvo, nalog mora da bude označen kao "Protected", na način objašnjen u prethodnom savetu. Pod uslovom da znate ime osobe, treba samo da je blokirate na Twitteru. Ta opcija se nalazi u odeljku "Actions" na strani s profilom, a uklanja vaše ime iz liste Following te osobe, sprečava pojavljivanje vaših poruka na njenoj strani i nju onemogućuje da vas ponovo doda na listu Following. Međutim, vaši prijatelji i dalje mogu da kopiraju i umeću poruke koje pišete, ili pak da ih sačuvaju snimanjem izgleda ekrana.<br /><br />Facebook podešavanje dozvola za e-poštu<br /><br />Facebook se različito odnosi prema sadržaju koji se postavlja na zid i porukama e-pošte, tako da morate koristiti različite odeljke da biste podesili ono što vam preko ove društvene mreže stiže elektronskom poštom. Do podešavanja ćete stići tako što ćete pritisnuti opciju Settings (u gornjem desnom uglu) i zatim otvoriti karticu Notifications. Pripremite se na dugotrajno biranje opcija mišem, jer strana sadrži preko 50 parametara za e-poštu samo za osnovnu Facebook aplikaciju, kao i podešavanja za sve dodatne aplikacije. Potvrdite opciju 'Off' (isključeno) za sve aplikacije koje ne želite.<br /><br />Zanimljivija URL adresa na Facebooku<br /><br />Uvereni smo da ličnu Web lokaciju i ne biste održavali na nalogu Tripod,sa nasumično generisanom URL adresom. Zašto biste se onda zadovoljili stranom na Facebooku čija se URL adresa sastoji od brojčanog identifikatora? Memorable Web Address (apps.facebook.coml webaddress/) podariće vam "lepu" URL adresu koja će preusmeravati na vaš Facebook profil (ili na bilo koju stranu ili grupu), na primer, ,,<a href="http://profile.to/null" onmousedown="'UntrustedLink.bootstrap($(this)," target="_blank" rel="nofollow">http://profile.to/null</a>'' umesto .. <a href="http://www.facebook.com/profile.php?id=" onmousedown="'UntrustedLink.bootstrap($(this)," target="_blank" rel="nofollow"><span>http://www.facebook.com/pr</span><wbr><span class="word_break"></span>ofile.php?id=</a> 718386140". Ako želite da postavite vezu do Facebook profila na posetnipu ili u potpis e-pošte, to je način da ta adresa postane čitljivija. Naravno, možete da upotrebite i uslugu za skraćivanje URL adresa.<br /><br />Povezivanje Twittera i Facebooka može biti problematično<br /><br />Nevolja: Den je živeo u ubeđenju da je uzoran građanin Weba i da ubija dve muve jednim udarcem time što je povezao svoj Twitter nalog s profilom na Facebooku (na adresi apps.facebook.com/twitter to možete i vi da uradite, ali ipak najpre pročitajte ovaj odeljak do kraja). Ideja je zvučala prilično dobro: kada ažurirate svoj status na Twitteru, automatski se ažurira i vaš status na Facebooku. Međutim, povezivanje s Facebookom i nije uvek preporučljivo. Ako porukama uživo pratite neki sportski događaj ili konferenciju, na primer, za sat vremena možete da postavite dvadesetak poruka, čak i više, što neće biti nikakav problem za superbrzi Twitter, ali će zagušiti strane vaših prijatelja s Facebooka.<br />Rešenje:U Denovom slučaju, veza Twittera i Facebooka možda i nije mudro rešenje, i stoga bi bilo bolje da "raspetlja" ove dve mreže. Najbolji način za "razvezivanje" jeste da se otvori Facebook, pritisne dugme Applications u donjem levom uglu i da se zatim izabere opcija Applications. Na prikazanoj strani treba pronaći Twitter i pritisnuti X da bi se ova aplikacija izbrisala iz profila na Facebooku.<br /><br />Pažljivo sa umetanjem veza<br /><br />Nevolja: U jednoj od svojih dnevnih poruka, Dejvid je postavio vezu do članka u kom se komentariše jedna kontroverzna tema. Pre nego što je čestito i završio, njega su bombardovali odgovorima koji su demantovali stavove iz tog članka. Iako je Dejvid smatrao da mnogim komentarima nedostaju činjenice koje ih potkrepljuju, ipak je osetio potrebu da na njih odgovori. Tako su prolazili sati, pa i čitavo popodne, a Dejvid se mučio da argumentovano "potkuje" svoje mišljenje porukom od 140 znakova (ili manje, što je ograničenje na Twitteru).<br />Rešenje: Dejvid je mogao da zaštiti svoje poruke, ali je verovao da su otvorenost i javni pristup mreži suština Twittera. Ipak, trebalo je da ima na umu da takva otvorenost podrazumeva da će i ljudi o kojima ništa ne zna moći da vide njegove napise i sadržaj do kog postavlja veze. Kada je postalo jasno da se Dejvid upetljao u dugotrajnu, besmislenu debatu s drugim korisnikom Twittera, trebalo je da blokira tog korisnika tako što bi otvorio njegov profil i pritisnuo Block pored njegovog korisničkog imena. Time bi problem bio rešen, a popodne ne bi bilo izgubljeno.<br /><br />Priča o plati u kompaniji Cisco<br /><br />Nevolja: Za razliku od drugih, izmišljenih primera iz ovoga članka, evo jednog istinitog (proverite na ciscofatty.com). Konor je dobila ponudu da radi u velikoj kompaniji Cisco. Dok je razmatrala sve prednosti i mane te ponude, uzgred je na Twitteru napisala da mora proceniti da li bi poveća plata u Ciscu opravdala prihvatanje posla koji joj se ne sviđa.<br />Problem je nastao kada je jedan službenik te kompanije pročitao njenu poruku i "prozvao" je zbog nje, što je izazvalo osudu od strane Twitter zajednice, a sirotu Konor postidelo.<br />Rešenje: Očigledno, Konor je trebalo da zaštiti svoj nalog potvrdom polja "Protect my updates", kao što je opisano na prethodnoj strani. Iz ovoga primera sledi, međutim, i jedna opštija pouka. Mnogi korisnici Twittera filtriraju ključne reči u porukama, naročito nazive kompanija, tako da je navođenje imena "Cisco" upropastilo Konorine šanse da dobije posao. Pametnije bi bilo da nije navela naziv kompanije, a još bolje da uopšte nije objavljivala svoja razmišljanja o poslovnoj ponudi .<br /><br />Sažet priručnik za Lepo ponašanje na Twitteru<br /><br />Budući da je samo platforma za objavljivanje poruka, Twitter je mnogo jednostavniji od Facebooka, ali je njegova pogrešna upotreba ili zloupotreba jednako učestala. Evo nekoliko pravila za pristojno ponašanje na Twitteru kojih se i sami pridržavamo.<br /><br />• Razmislite o slanju komentara uživo.<br />Praćenje sportskih događaja ili izlaganja na konferenciji, uz objavljivanje poruka na Twitteru uživo, možda liči na javni servis, ali ko to prati ? Ako Twitter uobičajeno koristite jednom nedeljno za ažuriranje statusa, a zatim ga naprasno zatrpate s više od 80 poruka u istome danu, opteretićete one koji vas prate. Možda je bolje da takve opise postavljate u svoj Web dnevnik, ili pak da ih na Twitter postavljate u sažetom obliku svakoga sata.<br /><br />• Razumno koristite ,,@odgovore".<br />Twitterov najveći nedostatak jeste nemogućnost organizovanja razgovora, za razliku od Facebooka, a preterano korišćenje znaka @ zibunjuje one koji prate poruke. Upotrebite @odgovor samo kada učestvujete u Javnom debatovanju o pokrenutoj temi. Odgovor "@ bob - da znam" čisto je traćenje vremena svih učesnika. Umesto toga. upotrebite direktnu poruku "D" (unesite D umesto znaka @) i tako će odgovor moći da vidi isključivo osoba kojoj ga šaljete.<br /><br />• Ne preterujte ni sa skraćenicama.<br />Ako vaš telefon ima punu QWERTY tastaturu, nema potrebe ni da koristite skraćenice u pisanju, osim ako ste zaista "tanki" s prostorom. Nastojte i da svoju misao uobličite tako da stane u samo jednu poruku.<br /><br />• Vodite računa o oklonostima.<br />Kao što nas je jedan izveštač podučio, prennošenje sahrane uživo nije prihvatljivo, a isto važi i za sve druge ceremonije poput venčanja, suđenja i sl. Ako niste sigurni da li smete da objavite poruku-dve, potražite dozvolu od domaćina skupa, ali budite spremni i na to da vas čudno gledaju.<br /><br />• Savladajte sleng.<br /><br />Vodič za Twitterove komande<br /><br />Evo kako treba da koristite i razumete Twitterove specijalne komande<br /><br />@korisnickoime<br />Osnovni gradivni blok razgovora, služi za javne odgovore na poruke koje postavlja korisnik sa imenom iza znaka @.<br /><br />D korlsnickoime<br />Služi za "direktan odgovor" autoru poruke. Za istu namenu služi i "DM".<br /><br />RT@korisnickoime<br />Skraćenica za "Re-Tweet", tj. za ponovno postavljanje već objavljenog napisa. Ispred poruke treba navesti korisničko ime autora izvorne poruke.<br /><br />Sledeće komande traže informacije od Twittera ili mu saopštavaju kako treba da reaguje:<br /><br />ON korisnickoime ili OFF korlsnickoime<br />Uključuje obaveštavanje preko mobilnog telefona za jednog korisnika.<br /><br />STOP i QUIT<br />Prekidaju sve Twitterove SMS poruke za sve korisnike. Utiče samo na obaveštavanje preko mobilnog telefona.<br /><br />FOLLOW korisnickoime i LEAVE korisnickoime<br />Prikazuje, odnosno zaustavlja prikazivanje poruka određenog korisnika. Twitter prikazuje poruku s potvrdom da je izvršio komandu. Međutim, da biste zaista uklonili nekog korisnika sa svoje liste, otvorite svoj Twitter profil i pritisnite Remove pored stavke "You follow korisnickoime".<br /><br />WHOIS korisnickoime<br />Prikazuje kratke informacije o korisniku.<br /><br />GET korisnickoime<br />Prikazuje najnoviju poruku određenog korisnika.<br /><br />STATS<br />Prikazuje koliko vas osoba ukupno prati i koliko vas njih prati u datom trenutku.<br /><br />Original : www.mikro.rsAnonymoushttp://www.blogger.com/profile/15119939109426133470noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7109854191540247220.post-33503511316892224992009-09-23T14:03:00.002+02:002009-09-23T14:05:35.639+02:00MS Windows 7 - Aktivacija Administratorskog nalogaPotrebno je startovati Command Prompt\Run As Administrator, pa ukucati :<br /><br />net user Administrator /active:yes<br /><br />P.S.:<br />Za prijavu domenskog usera na lokalnu Administratorsku grupu, sada se može logovati kao Administrator...Anonymoushttp://www.blogger.com/profile/15119939109426133470noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7109854191540247220.post-61821849442421106972009-02-24T10:56:00.001+01:002009-02-24T10:57:06.202+01:00Instaliranje Samba servera na Ubuntu GNU/Linuxu<div class="entry"> <div class="content"> <p>Ukoliko želite da na lak način delite fajlove između GNU/Linux i Windows računara Samba nudi pravo rešenje za to. Ovde ću opisati instaliranje i podešavanje Samba servera na Ubuntu operativnom sistemu.</p> <p>Prvo ćemo instalirati Sambu:</p> <pre>sudo apt-get install samba smbfs<br /></pre><p>Sada kada je Samba instalirana podesićemo konfiguracioni fajl. Postoje programi pomoću kojih možete podešavati Sambu unutar grafičkog okruženja, ali najbrže je to uraditi direktno u konfiguracionom fajlu:</p> <pre>sudo gedit /etc/samba/smb.conf<br /></pre><p>U konfiguracionom fajlu pronaći deo za autentifikaciju koji izgleda ovako:</p> <pre>####### Authentication #######<br /><br /># "security = user" is always a good idea. This will require a Unix account<br /># in this server for every user accessing the server. See<br /># /usr/share/doc/samba-doc/htmldocs/Samba3-HOWTO/ServerType.html<br /># in the samba-doc package for details.<br />; security = user<br /></pre><p>Odkomentarisati liniju "security = user" i dodati još jednu linuju da na kraju taj deo fajla izgleda ovako:</p> <pre>####### Authentication #######<br /><br /># "security = user" is always a good idea. This will require a Unix account<br /># in this server for every user accessing the server. See<br /># /usr/share/doc/samba-doc/htmldocs/Samba3-HOWTO/ServerType.html<br /># in the samba-doc package for details.<br /> security = user<br /> username map = /etc/samba/smbusers<br /></pre><p>Odlično! Kad smo već u konfiguracionom fajlu, podesićemo da home direktorijum bude vidljiv na mreži. Pronađite, pri kraju fajla, deo koji izgleda ovako:</p> <pre>#======================= Share Definitions =======================<br /><br /># Un-comment the following (and tweak the other settings below to suit)<br /># to enable the default home directory shares. This will share each<br /># user's home directory as \\server\username<br /></pre><p>I onda, napravite da početak tog dela ([home] odeljak) izgleda ovako:</p> <pre>[homes]<br /> comment = Home Directories<br /> browseable = yes<br /> read only = yes<br /> create mask = 0700<br /> directory mask = 0700<br /></pre><p>Izbacio sam komentare (sve linije koje počinju sa # ili ;) kako bih izvukao najbitnije. Sada kada je sve podešeno vreme je da dodamo korisnike. Jedna napomena pre dodavanja korisnika: možete da dodajete samo korisnike koji već postoje u sistemu. Tako da ukoliko neko korisničko ime ne postoji, prvo ga dodajte na klasičan način (sudo adduser ImeKorisnika). Dakle, dodajmo jednog korisnika:</p> <pre>sudo smbpasswd -a <ime><br /></pre><p>Ukucajte lozinku dva puta i to je to. Zatim dodajte korisnika u fajl za koji smo Sambi rekli da mapira korisnike:</p> <pre>sudo gedit /etc/samba/smbusers<br /></pre><p>Format za mapiranje korisnika je vrlo jednostavan: (ubuntu korisničko ime) = "(samba korisničko ime)". Imena ne moraju biti ista, ali pojednostavljuje stvari ako ih držimo istim. Dakle u ovaj fajl stavite:</p> <pre><korisnik> = "<samba>"<br /></pre><p>I to je to. Ostalo je samo da restartujemo Sambu:</p> <pre>/etc/init.d/samba restart<br /></pre><p>Gotovo. Sada ćete moći pristupiti svojim fajlovima na GNU/Linux računaru iz Windowsa.</p> <p> </p></div> <p class="date"> <a href="http://nultibitovi.net/blog/instaliranje-samba-servera-na-ubuntu-gnulinuxu">by kotnik at February 22, 2009 06:00 PM</a> </p> </div>Anonymoushttp://www.blogger.com/profile/15119939109426133470noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7109854191540247220.post-35893649088076137572008-10-15T14:09:00.000+02:002008-12-16T19:07:51.510+01:00Prednosti i mane: Zašto koristiti GNU/Linux<div class="content" style="font-family:trebuchet ms;"> <p><span style="font-size:85%;">Dakle, već koristite Linux ili se upravo spremate da ga instalirate na svoju dragocenu mašinu. Da li je Linux u prednosti u odnosu na MS Windows, i ako jeste, koje su to prednosti ? O ovome smo već pisali a takođe i raspravljali na forumima. Ipak, nije loše upoznati neke nove ljude sa nekim činjenicama, pa sam odlučio da to i iznesem i, uz par dopuna, postavim na sajt. Da krenemo. Koje su to prednosti, a koje mane GNU/Linux operativnog sistema ? Jedan od odgovora sledi u nastavku teksta...</span></p> <p><span style="font-size:85%;">Prednosti:</span></p> <p><span style="font-size:85%;"> * Cena - najočiglednija prednost korišćenja Linux-a jeste da je on većinom besplatan, odnosno da se može besplatno preuzeti, dok su Microsoft-ovi proizvodi većinom komercijalni, i morate ih kupiti, platiti ili renitrati. Takođe, Microsoft-ova licenca, kada legalno kupite njegov softver, se odnosi na jedan računar, dok se Linux distribucije mogu instalirati na neograničen broj računara. Ovde ne treba zaboraviti i aplikacije, jer bez njih sam operativni sistem nam ne bi ni trebao. Linux aplikacije su u većini slučajeva takođe objavljene pod uslovima GNU/GPL ili sličnih licenci koje ih u praksi čine besplatnim, dok je većina najpopularnijih WIndows aplikacija komercijalna. OK, ne zaboravljam ja da smo mi u Srbiji i da se na velikom broju računara koristi nelegalan softver bez većih posledica. Samo, kako sada stvari stoje, to baš neće trajati beskonačno...<br />* Sigurnost - Takođe bi se ovo moglo posmatrati kroz prizmu cene. U bezbednosnom pogledu, Linux je poprilično jači od WIndows-a, bar trenutno. Zašto bi uopšte trošili dodatni novac na razne anti-virus ili slične programe? Linux sa nama raste i razvija se još od ranih 90-tih i za sada je uspeo da ostane imun na široko rasprostanjene viruse, i razne spyware i adware dosade. Naravno, jedan kontra argument je da Linux kao desktop sistem nije ni izbliza rasprostranjen ka Windoza pa se zato niko nije trudio da kreira viruse i za njega. To je naravno delimično tačno, ali je takođe tačno da je Linux sistem koji je u osnovi OpenSource softver, i da bi se po pojavi nekog virusa verovatno već sutradan pojavio veliki broj patch-eva, ili od strane korisnika ili developera koji razvijaju svoje Linux distroe. Ovakvoj rekaciji se sigurno ne možemo nadati od samo jedne kompanije koja kreira Windows.<br />* Izbor (Sloboda) - Moć izbora je velika prednost. Sa Linux-om, imate mogućnost da kontrolišete gotovo sve u operativnom sistemu. Dve glavne opcije su svakako kontrola nad funkcionisanjem i izgledom desktop okruženja preko velikog broja različitih Window Menadžera, a naravno tu je mogućnost kontrole i konfigurisanja samog srca sistema: kernela. U Windows-u, na neki način ste primorani da koristite default desktop okruženje ili da rizikujete blokiranje sistema sa "third-party" shell-ovima. O kontroli kernela da i ne govorim. Dalje, postoji neverovatno širok spektar različitih Linux distribucija, od onih za opštu namenu do visoko specijalizovanih. Neki ovu šarolikost smatraju i manom ali mislim da nudi mnogo više predonsti neko što predstavlja manu.<br />* Softver - već sada postoji zaista veliki broj najrazličitijih softverskih rešenja za bilo koje poslove koji se mogu zamilsiti danas na računaru. Da li ste radi o konzolnim ili grafičkim aplikacijama, aplikacijama za korisnike ili programere, aplikacijama za multimediju, office paketima, internet i mrežnim programima, softverom za projektovanje, nauku, za decu itd. Većina softvera je objavljena pod licencama koje ih u praksi čine besplatnima, a uz to nude mogućnost lake i brze izmene i dopune novim mogućnostima i opcijama. Naravno, nisu svi programi istog kvaliteta i mogućnosti, ali zato postoji mogućnost izbora. U poslednje vreme i za WIndows okruženje se pojavljuju besplatni programi ali mislim da je to još uvek daleko od onog što bi trebalo da bude.<br />* Hardver - Linux je perfektan za starije računare sa slabijim procesorima i malo memorije, gledajući današnje standarde. Možete instalirati Linux i koristiti ga kao firewall, fajl server, ili backup server. Bukvalno nepostoje ograničenja. Čak i stari 386 ili 486 računari gotovo bez RAM memorije mogu (iz)držati na sebi Linux bez ikakvih problema. Srećno bilo svima sa MS Windows-om i njegovim hardverskim zahtevima. Sve bolja detekcija hardvera i podrška za drajvere velikih svetskih proizvođača hardvera je samo još jedan plus ovoj tezi. </span></p> <p><span style="font-size:85%;"> Mane:</span></p> <p><span style="font-size:85%;"> * Razumljivost (jednostavnost)- Da bi uspeli da upoznate Linux operativni sistem detaljnije, trebaće vam dosta strpljenja i vremena. Moraćete imati želju da čitate i sami neke stvari "provaljujete", umesto da neko drugi to uradi za vas. Možda vam može pomoći lista od 20 najbitnijih howto dokumenata za Linux. Doduše, ne znači da je MS WIndows mnogo jednostavniji u ovom pogledu. već se to prosto može objasniti vremenom koji su neki korisnici proveli sa WIndows-om u odnosnu na Linux.<br />* Kompatibilnost - Usled svoje slobodne prirode, Linux ponekada kasni sa podrškom za najnoviji hardver. Iako ljudi koji rade i održavaju kernel se naporno trude da održe kernel ažurnim, Linux još uvek nema potpuno podršku proizvođača Nekada se rešenje može naći u "third party" aplikacijama i generičkim drajverima, ali ne uvek.<br />* Alternativni softver- Iako se Linux programeri zaista trude da nađu i kreiraju zamene za popularne Windows aplikacije, još uvek postoje aplikacije koje nemaju (dovoljno kvalitetnu) zamenu. Pogledajte Alternative Windows Aplikacijama koja vam može pomoći.<br />* Igrice - da, ovo jeste jedna mana koja je poprilično velika. Da se razumemo, potoje, naravno, igrice i za Linux, i to dobre, i to 3D (OpenGL), čak su i besplatne, ali je to još uvek poprilično u zaostajanju u odnosu na MS WIndows ili igračke konzole. Ono što ohrabruje je sve veći broj kvalitetnih igrica, kao i sve bolje virtuelne mašine i emulatori koji omogućavaju pokretanje igrica pravljenih za MS Windows. </span></p> <p><span style="font-size:85%;">Ništa nije savršeno, to svi zanju, pa ni GNU/Linux, BSD, Solaris, MS WIndows ili MacOS X. Svi imaju neke svoje prednosti i neke svoje mane. Mislim da je pravo pitanje ustvari šta preovlađuje kod svakog operativnog sistema ponaosob kao i to koji od svih ovih ili drugih sistema najbolje može odgovoriti vašim potrebama.</span></p> <p><span style="font-size:85%;">Izvor > <a href="http://web.archive.org/web/20070228101343/http://www.linuxo.net/content/view/1181/1/" title="http://www.linuxo.net/content/view/1181/1/">http://www.linuxo.net/content/view/1181/1/</a></span></p> </div>Anonymoushttp://www.blogger.com/profile/15119939109426133470noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7109854191540247220.post-73467107469949877142007-06-04T19:21:00.003+02:002012-12-02T19:04:23.493+01:00Fondacija slobodnog softvera – Otvoreni kod - Linux<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<a href="https://docs.google.com/open?id=0B3R3OfqeCooLUWRWOFpmMXNFSjQ" onblur="try {parent.deselectBloggerImageGracefully();} catch(e) {}" target="_blank"><img alt="" border="0" id="BLOGGER_PHOTO_ID_5280455953868786258" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhUEmvCEW6pQdl1n8b_mhFM5HTFhx6mLMiDC2D39i4kh88BCtzXy4nKmKF3TGzgB6zqQSBD2r1NnM7WOEIvbjVAyXGB8zFSM8g9wWXYhiqZjWbrmCgLKFUTU5UfTrZYJi3Pbi6YywIuuSA/s320/adobe.jpg" style="float: left; height: 82px; margin: 0pt 10px 10px 0pt; width: 77px;" /></a><br />
Diplomski rad iz predmeta »Paralelno inženjerstvo« obuhvata :<br />
· teorijsku podlogu paralelnog inženjerstva<br />
· definisanje fondacije slobodnog softvera<br />
· osnove inicijative otvorenog koda<br />
· pravnu regulativu Copyleft licence<br />
· konkretizaciju koncepta putem Interneta<br />
· studiju slučaja Linuxa – slobodnog i otvorenog operativnog sistema<br />
· primer Ubuntu distribucije<br />
<br />
Za realizaciju ovog diplomskog rada, odabrao sam analizu realizacije, trenutno najpopularijeg softverskog paketa u svetu – Ubuntu. To je fenomen – koji je izrastao iz inicijative širom sveta za paralelnim razvojem slobodnog i otvorenog softvera, putem Internet zajednice. To je virtuelna oblast koja trenutno broji oko 200,000 aktivnih članova, koju posećujem svakodnevno, i smatram se direktnim učesnikom u njenom funkcionisanju. U profilisanju ove studije slučaja, trudio sam se, da se držim opštih principa paralelnog inženjerstva, ali su mnoga načela inicijative otvorenog koda opšteg karaktera.<br />
<br />
Smatram da ovaj seminarski rad ne može svojim definisanim obimom da zadovolji svu širinu analize prednosti i mana ovog softverskog paketa, koje se stalno obnavljaju na Internetu, jer je i on sam potpuno dinamičan sistem, pa sam se usresredio na suštinske karakteristike, koje su se same iskristalisale kao ključna obeležja samog Internet prostora.</div>
Anonymoushttp://www.blogger.com/profile/15119939109426133470noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7109854191540247220.post-54068465729879334002007-06-04T19:14:00.005+02:002012-12-02T19:01:04.853+01:00Multimedijalni informacioni sistemi<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<a href="https://docs.google.com/open?id=0B3R3OfqeCooLTU1makkzVXZwVG8" onblur="try {parent.deselectBloggerImageGracefully();} catch(e) {}" target="_blank"><img alt="" border="0" id="BLOGGER_PHOTO_ID_5280454309653143074" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhUEmvCEW6pQdl1n8b_mhFM5HTFhx6mLMiDC2D39i4kh88BCtzXy4nKmKF3TGzgB6zqQSBD2r1NnM7WOEIvbjVAyXGB8zFSM8g9wWXYhiqZjWbrmCgLKFUTU5UfTrZYJi3Pbi6YywIuuSA/s320/adobe.jpg" style="float: left; height: 82px; margin: 0pt 10px 10px 0pt; width: 77px;" /></a><br />
Seminarski rad iz predmeta »Multimedijalni Informacioni Sistemi« obuhvata :<br />
· teorijsku podlogu o multimediji<br />
· opšte informacije o multimedijalnim tehnologijama<br />
· strukturne informacije o multimedijalnim standardima<br />
· konkretizaciju multimedije u Adobe Premiere programu<br />
· studiju slučaja izrade promotivnog filma Privredne komore Vojvodine</div>
Anonymoushttp://www.blogger.com/profile/15119939109426133470noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7109854191540247220.post-84960917642324947162007-05-25T19:11:00.004+02:002012-12-02T18:56:15.082+01:00Elektronsko poslovanje<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<a href="https://docs.google.com/open?id=0B3R3OfqeCooLWm5Wdm1ZZnh6cnc" onblur="try {parent.deselectBloggerImageGracefully();} catch(e) {}" target="_blank"><img alt="" border="0" id="BLOGGER_PHOTO_ID_5280452731665344962" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhUEmvCEW6pQdl1n8b_mhFM5HTFhx6mLMiDC2D39i4kh88BCtzXy4nKmKF3TGzgB6zqQSBD2r1NnM7WOEIvbjVAyXGB8zFSM8g9wWXYhiqZjWbrmCgLKFUTU5UfTrZYJi3Pbi6YywIuuSA/s320/adobe.jpg" style="float: left; height: 82px; margin: 0pt 10px 10px 0pt; width: 77px;" /></a><br />
Seminarski rad iz predmeta »Elektronsko poslovanje« obuhvata :<br />
· teorijsku podlogu elektronskog poslovanja<br />
· konkretizaciju elektronskog poslovanja putem EUnet eCommerce servisa<br />
· opšte informacije o analiziranoj kompaniji SI Papir<br />
· studiju realizacije slučaja elektronskog poslovanja<br />
· iskustvena zapažanja u implementaciji rešenja<br />
Za realizaciju ovog seminarskog rada, odabrao sam studiju slučaja implementacije<br />
Eunet eCommerce servisa na korporativnom sajtu kompanije „SI Papir“ iz Novog<br />
Sada. U definisanju problema, primenjenog rešenja, kao i njegovoj realizaciji sam<br />
direktno učestvovao, kao administrator njihove Internet prezentacije.<br />
Za realizaciju elektronskog poslovanja, odabrao sam vrlo savremeno rešenje,<br />
renomiranog Internet provajdera EUnet. Primenjene tehnologije su još uvek poznate<br />
većinom samo u krugu informatičara, ali sam ovim radom pokušao da približim<br />
studiju slučaja i ostalima. Smatram da je ovaj uspešno realizovani projekat spreman<br />
za javno publikovanje informacionog rešenja organizacije elektronskog poslovanja i<br />
putem ovog seminarskog rada.</div>
Anonymoushttp://www.blogger.com/profile/15119939109426133470noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7109854191540247220.post-46747646336478403232007-03-11T19:09:00.003+01:002012-12-02T18:53:33.931+01:00Upravljanje znanjem<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<a href="https://docs.google.com/open?id=0B3R3OfqeCooLS201aWFXRnNtTlE" onblur="try {parent.deselectBloggerImageGracefully();} catch(e) {}" target="_blank"><img alt="" border="0" id="BLOGGER_PHOTO_ID_5280452020275040994" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhUEmvCEW6pQdl1n8b_mhFM5HTFhx6mLMiDC2D39i4kh88BCtzXy4nKmKF3TGzgB6zqQSBD2r1NnM7WOEIvbjVAyXGB8zFSM8g9wWXYhiqZjWbrmCgLKFUTU5UfTrZYJi3Pbi6YywIuuSA/s320/adobe.jpg" style="float: left; height: 82px; margin: 0pt 10px 10px 0pt; width: 77px;" /></a><br />
Seminarski rad iz predmeta »Upravljanje znanjem« obuhvata :<br />
· teorijsku podlogu upravljanja znanjem<br />
· opšte informacije o analiziranoj kompaniji<br />
· strukturne informacije organizacije<br />
· konkretizaciju upravljačkog mehanizma<br />
· studiju slučaja Informacionog Centra<br />
· iskustvena zapažanja u implementaciji predloženog rešenja<br />
Za realizaciju ovog seminarskog rada, odabrao sam studiju slučaja Informacionog Centra –<br />
Privredne komore Vojvodine (IC PKV – u daljem tekstu, op.a.). To je sektor kompanije u kojoj<br />
ja radim. U definisanju problema, primenjenog rešenja, kao i njegovoj realizaciji sam direktno<br />
učestvovao, kao administrator razvojnog tima.<br />
Za realizaciju upravljanja znanjem, odabrali smo vrlo savremeno rešenje, renomirane<br />
softverske kuće Microsoft. Primenjene tehnologije su još uvek poznate većinom samo u krugu<br />
informatičara, ali sam ovim radom pokušao da približim studiju slučaja i ostalima. Smatram<br />
da je ovaj uspešno realizovani projekat spreman za javno publikovanje informacionog rešenja<br />
organizacije upravljanja znanjem i putem ovog seminarskog rada.</div>
Anonymoushttp://www.blogger.com/profile/15119939109426133470noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7109854191540247220.post-49394560391763871842007-03-09T19:03:00.004+01:002012-12-02T18:46:04.971+01:00Veštačka inteligencija<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<a href="https://docs.google.com/open?id=0B3R3OfqeCooLamttT1VJUHlxTm8" onblur="try {parent.deselectBloggerImageGracefully();} catch(e) {}" target="_blank"><img alt="" border="0" id="BLOGGER_PHOTO_ID_5280450492444722082" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhUEmvCEW6pQdl1n8b_mhFM5HTFhx6mLMiDC2D39i4kh88BCtzXy4nKmKF3TGzgB6zqQSBD2r1NnM7WOEIvbjVAyXGB8zFSM8g9wWXYhiqZjWbrmCgLKFUTU5UfTrZYJi3Pbi6YywIuuSA/s320/adobe.jpg" style="float: left; height: 82px; margin: 0pt 10px 10px 0pt; width: 77px;" /></a><br />
Seminarski rad iz predmeta »Veštačka inteligencija« obuhvata :<br />
· osnovne postavke sistema i upravljanja<br />
· razlučivanje pojma inteligencije<br />
· koncepte veštačke inteligencije<br />
· principe ekspertnih sistema<br />
· realizaciju primera jednog ekspertnog sistema<br />
· definisanje neuronskih mreža<br />
· konkretizaciju primera jedne neuronske mreže<br />
· zaključne stavove o veštačkoj inteligenciji<br />
· popis korišćene literature u obradi ove naučne discipline<br />
Za realizaciju ovog seminarskog rada, obradio sam teorijske aspekte pojmova sistema i<br />
upravljanja, inteligencije, veštačke inteligencije, ekspertnih sistema i neuronskih mreža. U<br />
profilisanju ove studije slučaja, trudio sam se, da se držim opštih principa nauke o veštačkoj<br />
inteligenciji, ali su mnoga njena načela opšteg karaktera.<br />
Smatram da ovaj seminarski rad ne može svojim definisanim obimom da zadovolji svu širinu<br />
analize prednosti i mana iz oblasti veštačke inteligencije, koja se stalno obnavlja, posebno na<br />
Internetu, pa sam se usresredio na suštinske karakteristike, koje su se same iskristalisale kao<br />
ključna obeležja ove naučne discipline.</div>
Anonymoushttp://www.blogger.com/profile/15119939109426133470noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7109854191540247220.post-55934684312432212542006-12-07T18:56:00.002+01:002012-12-02T18:44:07.726+01:00Paralelno inženjerstvo<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<a href="https://docs.google.com/open?id=0B3R3OfqeCooLWjQ1YWdIbloybkk" onblur="try {parent.deselectBloggerImageGracefully();} catch(e) {}" target="_blank"><img alt="" border="0" id="BLOGGER_PHOTO_ID_5280448500218960738" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhUEmvCEW6pQdl1n8b_mhFM5HTFhx6mLMiDC2D39i4kh88BCtzXy4nKmKF3TGzgB6zqQSBD2r1NnM7WOEIvbjVAyXGB8zFSM8g9wWXYhiqZjWbrmCgLKFUTU5UfTrZYJi3Pbi6YywIuuSA/s320/adobe.jpg" style="float: left; height: 82px; margin: 0pt 10px 10px 0pt; width: 77px;" /></a><br />
Seminarski rad iz predmeta »Paralelno inženjerstvo« obuhvata :<br />
• koncepte paralelnog inženjerstva<br />
• principe integralnog razvoja proizvoda<br />
• osnove inicijative otvorenog koda<br />
• definisanje fondacije slobodnog softvera<br />
• konkretizaciju koncepta putem Internet medija<br />
• studiju slučaja Linuxa – slobodnog i otvorenog operativnog sistema<br />
• primer Ubuntu distribucije<br />
Za realizaciju ovog seminarskog rada, odabrao sam analizu realizacije, trenutno<br />
najpopularijeg softverskog paketa u svetu – Ubuntu. To je fenomen – koji je izrastao iz<br />
inicijative širom sveta za paralelnim razvojem slobodnog i otvorenog softvera, putem Internet<br />
zajednice. To je virtuelna oblast koja trenutno broji oko 200,000 aktivnih članova, koju<br />
posećujem svakodnevno, i smatram se direktnim učesnikom u njenom funkcionisanju. U<br />
profilisanju ove studije slučaja, trudio sam se, da se držim opštih principa paralelnog<br />
inženjerstva, ali su mnoga načela inicijative otvorenog koda opšteg karaktera.<br />
Smatram da ovaj seminarski rad ne može svojim definisanim obimom da zadovolji svu širinu<br />
analize prednosti i mana ovog softverskog paketa, koje se stalno obnavljaju na Internetu, jer<br />
je i on sam potpuno dinamičan sistem, pa sam se usresredio na suštinske karakteristike, koje<br />
su se same iskristalisale kao ključna obeležja samog Internet prostora.</div>
Anonymoushttp://www.blogger.com/profile/15119939109426133470noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7109854191540247220.post-68168359062549141042006-09-07T18:54:00.003+02:002012-12-02T18:42:33.690+01:00Marketing<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<a href="https://docs.google.com/open?id=0B3R3OfqeCooLWUxoUGtHcUxQSGc" onblur="try {parent.deselectBloggerImageGracefully();} catch(e) {}" target="_blank"><img alt="" border="0" id="BLOGGER_PHOTO_ID_5280448096075156818" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhUEmvCEW6pQdl1n8b_mhFM5HTFhx6mLMiDC2D39i4kh88BCtzXy4nKmKF3TGzgB6zqQSBD2r1NnM7WOEIvbjVAyXGB8zFSM8g9wWXYhiqZjWbrmCgLKFUTU5UfTrZYJi3Pbi6YywIuuSA/s320/adobe.jpg" style="float: left; height: 82px; margin: 0pt 10px 10px 0pt; width: 77px;" /></a><br />
Seminarski rad iz predmeta »Marketing« obuhvata :<br />
• opšte informacije analizirane firme<br />
• definisanje uočenih problema<br />
• analizu problema prema SWOT i 4P tehnologiji<br />
• konkretizaciju rešenja problema<br />
• studiju slučaja ponuđenog rešenja<br />
• formulisanje rezimea ponuđenog rešenja<br />
Za realizaciju ovog seminarskog rada, odabrao sam analizu privatnog preduzeća „SI-Papir” iz<br />
Novog Sada. To je preduzeće koje se bavi proizvodnjom i prodajom širokog asortimana<br />
proizvoda iz kategorije školskog i kancelarijskog materijala. U profilisanju problema u radu<br />
ovog preduzeća, trudio sam se da se držim navedenih marketinčkih principa analize, ali su<br />
mnoge sugestije dali i sami učesnici u radu firme.<br />
Smatram da ovaj seminarski rad ne može svojim definisanim obimom da zadovolji svu širinu<br />
marketinške analize poslovanja jednog preduzeća, koje se stalno menja, jer je i ono sam<br />
potpuno dinamičan sistem, pa sam se usresredio na suštinske marketinške dileme, koje su<br />
se same iskristalisale kao ključne karakteristike poslovanja.</div>
Anonymoushttp://www.blogger.com/profile/15119939109426133470noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7109854191540247220.post-14296872138971277952006-09-07T18:52:00.003+02:002012-12-02T18:40:35.731+01:00Osnovi menadžmenta<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<a href="https://docs.google.com/open?id=0B3R3OfqeCooLV3V2X0l5UlNCeW8" onblur="try {parent.deselectBloggerImageGracefully();} catch(e) {}" target="_blank"><img alt="" border="0" id="BLOGGER_PHOTO_ID_5280447559214122530" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhUEmvCEW6pQdl1n8b_mhFM5HTFhx6mLMiDC2D39i4kh88BCtzXy4nKmKF3TGzgB6zqQSBD2r1NnM7WOEIvbjVAyXGB8zFSM8g9wWXYhiqZjWbrmCgLKFUTU5UfTrZYJi3Pbi6YywIuuSA/s320/adobe.jpg" style="float: left; height: 82px; margin: 0pt 10px 10px 0pt; width: 77px;" /></a><br />
Seminarski rad iz predmeta »Osnovi Menadžmenta« obuhvata :<br />
• opšte informacije o analiziranom preduzeću<br />
• strukturne informacije organizacije<br />
• konkretizaciju upravljačkog mehanizma<br />
• studiju slučaja Informacionog Centra<br />
• iskustvena zapažanja u implementaciji predloženog rešenja<br />
Za realizaciju ovog seminarskog rada, odabrao sam studiju slučaja Informacionog Centra –<br />
Privredne komore Vojvodine (IC PKV – u daljem tekstu, op.a.). To je sektor preduzeća u<br />
kojem ja radim. U definisanju problema, primenjenog rešenja, kao i njegovoj realizaciji sam<br />
direktno učestvovao, kao administrator razvojnog tima.<br />
Odabrali smo vrlo savremeno rešenje, renomirane softverske kuće Microsoft. Primenjene<br />
tehnologije su još uvek poznate većinom samo u krugu informatičara. Smatram de je ovaj<br />
uspešno realizovani projekat spreman za javno publikovanje informacionog rešenja<br />
organizacije menadžmenta i putem ovog seminarskog rada.</div>
Anonymoushttp://www.blogger.com/profile/15119939109426133470noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7109854191540247220.post-47959117782467352992006-09-07T18:49:00.004+02:002012-12-02T18:39:11.188+01:00Ekologija<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<a href="https://docs.google.com/open?id=0B3R3OfqeCooLZW54ZzIySG9tRE0" onblur="try {parent.deselectBloggerImageGracefully();} catch(e) {}" target="_blank"><img alt="" border="0" id="BLOGGER_PHOTO_ID_5280447048708737426" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhUEmvCEW6pQdl1n8b_mhFM5HTFhx6mLMiDC2D39i4kh88BCtzXy4nKmKF3TGzgB6zqQSBD2r1NnM7WOEIvbjVAyXGB8zFSM8g9wWXYhiqZjWbrmCgLKFUTU5UfTrZYJi3Pbi6YywIuuSA/s320/adobe.jpg" style="float: left; height: 82px; margin: 0pt 10px 10px 0pt; width: 77px;" /></a><br />
Seminarski rad iz predmeta »Ekologija i kvalitet života« obuhvata :<br />
• pojašnjenje osnova ekologije<br />
• definisanje polja rada ekologije<br />
• formulisanje grana ekologija<br />
• konkretizaciju osnovnih principa ekologije<br />
• studiju slučaja ekoloških poremećaja<br />
Za realizaciju ovog seminarskog rada, odabrao sam studiju slučajeva ekoloških poremećaja.<br />
To je oblast ekologije, koja se bavi devijacijama u funkcionisanju ekosistema. Kako mnoge<br />
od njih datiraju u savremenom dobu, postavio sam se kao direktan svedok u njenom<br />
funkcionisanju. U profilisanju primera, trudio sam se da se držim najspecifičnijih slučajeva.<br />
Smatram da ovaj seminarski rad ne može svojim definisanim obimom da zadovolji svu širinu<br />
ekoloških poremećaja, koji se stalno obnavljaju, jer je i sam ekosistem potpuno dinamičan,<br />
pa sam se usresredio na suštinske karakteristike i primere.</div>
Anonymoushttp://www.blogger.com/profile/15119939109426133470noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7109854191540247220.post-69013380641359976582006-06-07T18:47:00.003+02:002012-12-02T18:36:07.853+01:00Računarske mreže<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<a href="https://docs.google.com/open?id=0B3R3OfqeCooLSnMtbWc5ZURhb2s" onblur="try {parent.deselectBloggerImageGracefully();} catch(e) {}" target="_blank"><img alt="" border="0" id="BLOGGER_PHOTO_ID_5280446268587327762" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhUEmvCEW6pQdl1n8b_mhFM5HTFhx6mLMiDC2D39i4kh88BCtzXy4nKmKF3TGzgB6zqQSBD2r1NnM7WOEIvbjVAyXGB8zFSM8g9wWXYhiqZjWbrmCgLKFUTU5UfTrZYJi3Pbi6YywIuuSA/s320/adobe.jpg" style="float: left; height: 82px; margin: 0pt 10px 10px 0pt; width: 77px;" /></a><br />
Seminarski rad iz predmeta »Računarske mreže« obuhvata :<br />
• opšte informacije iz informacionih tehnologija<br />
• strukturne informacije analizirane organizacije<br />
• konkretizaciju računarske mreže<br />
• studiju slučaja izrade Internet prezentacije<br />
• iskustvena zapažanja u implementaciji predloženih rešenja<br />
Za realizaciju ovog seminarskog rada, odabrao sam studiju slučaja računarske mreže<br />
Privredne komore Vojvodine (PKV – u daljem tekstu, op.a.). To je organizacija u kojoj sam<br />
zaposlen, na radnom mestu samostalnog stručnog saradnika u Informacionom Centru. <br />
U definisanju problema, primenjenog rešenja, kao i njegovoj realizaciji sam direktno učestvovao, kao administrator razvojnog tima sistema. Odabrali smo vrlo savremeno rešenje. Primenjene tehnologije su, još uvek poznate, većinom imamo u krugu informatičara. Smatram de je ovaj uspešno realizovani projekat spreman za javno publikovanje informacionog rešenja računarske mreže i putem ovog seminarskog rada. </div>
Anonymoushttp://www.blogger.com/profile/15119939109426133470noreply@blogger.com0